U Crnoj Gori se nove sintetičke droge prodaju pod drugim imenom, tako da je osoba često u zabludi da konzumira neke njoj poznate supstance”, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) momak koji je već nekoliko godina u procesu oporavka od upotrebe droga, a sada se aktivno bori sa ovim problemom i nastoji da pomogne zajednici.
Prema njegovim riječima, nove psihoaktivne supstance (NPS) u Crnu Goru za sada slabije dolaze, ali ih ima. Radi se o drogama čiji je hemijski sastav izmijenjen, tako da oponašaju efekte onih čije je korišćenje ilegalno, kao što su herion, kokain, marihuana… Osobe koje koriste droge (OKD) mogu biti izložene većem riziku od štetnih zdravstvenih ishoda zbog novih supstanci. Zbog nekad i nesvjesnog konzumiranja supstanci sa većom potentnošću ili mješavine supstanci posljedice mogu biti opasne - trovanje i smrt.
Pa ipak, NPS mogu postati ozbiljan problem, ukoliko država ne prepozna opasnost i ne uvede mjere u odnosu na posljedice do kojih može doći ukoliko ovo pitanje ostane neriješeno. [MM1] Svjetsko crno tržište droga se razvija i mijenja, a do ekspanzije ovih supstanci došlo je i zbog odluke vlasti u Kabulu iz 2022. godine da drastično smanje proizvodnju maka u Avganistanu. Pored toga je i rat u Ukrajini, kako se navodi u Svjetskom izvještaju o drogama (SID) za 2023. godinu, koji radi Kancelarija Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC), poremetio rute trgovine heroinom i kokainom.
Prema ranijem istraživanju UNODC-a, Avganistan je 2020. godine proizvodio čak do 85 odsto opijuma u svijetu, snabdijevajući oko 25 miliona osoba koje koriste droge globalno, što je 80 odsto svih onih koji koriste heroin i druge opijate.
Kako je većina heroina koji se konzumirao u Evropi poticala od opijumskog maka koji se uzgajao u Avganistanu, Evropa, upozoravaju stručnjaci, mora biti spremna na moguće posljedice zabrane uzgoja opijumskog maka i ekspanziju novih supstanci.
“Prethodna kratkotrajna zabrana proizvodnje opijuma u Avganistanu dovela je do nestašica heroina u Evropi, što je u nekim zemljama bilo povezano s dugoročnim promjenama obrazaca konzumacije opioida”, kaže za CIN-CG psihološkinja Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ) Tatijana Đurišić.
Ove nove droge, ističe Đurišić, globalni su problem. Zakonska regulativa, registri, sistemi podrške, kao ni međunarodna kontrola nijesu dovoljno učinkoviti da isprate trendove, pa se neke nove psihoaktivne supstance legalno proizvode i koriste u brojnim zemljama.
Crna Gora se još bori sa starim problemima i kod nas za sada ne postoje mehanizmi kojim se upotreba novih droga može prvo detektovati, a potom i regulisati.
Nova psihoaktivna supstanca se, prema godišnjim svjetskim izvještajima o drogama UNODC, pojavljuje na tržištu gotovo svake nedjelje. U 2021. su, putem Evropskog sistema ranog upozoravanja (EWS) prvi put izvijestili o 52 nove droge, a ukupan broj NPS koje je tada pratio Evropski centar za monitoring droga i bolesti zavisnosti (EMCDDA) bio je 880.
Jedna od mogućih posljedica manjka dostupnosti heroina, navodi još Đurišić, mogla bi biti povećanje potražnje za sintetskim opioidima, kao i potražnja za liječenjem problema povezanih sa opioidima.
Više od 60 odsto pacijenata koji primaju terapiju opioidnim agonistima sada ima 40 ili više godina, navodi još Đurišić, dok je manje od 10 odsto mlađe od 30 godina. “To znači da usluge moraju odgovoriti na složen skup potreba za zdravstvenom njegom u populaciji koja postaje sve ranjivija”, ističe Đurišić.
U Crnoj Gori se već godinama koriste droge koje zvanično nijesu registrovane, jer samo Forenzički centar može da analizira sastav supstanci i sve dok on ne objavi da je u okviru analiza pronađena neka nova supstanca, ona zvanično i ne postoji u Crnoj Gori. CIN-CG je pisao o ovom problemu. Test na droge iz urina u našoj zemlji može da pokaže prisustvo oko 10 supstanci – marihuane, benzodizepina, amfetamina, metilenedioksimetamfetamina, barbiturata, metamfetamina, metadona, kokaina, opijata, tricikličnih antidepresiva. Nove supstance se ne mogu detektovati na taj način kod nas, pa se može održavati zabluda da neko ne koristi droge.
“Na sreću, Crna Gora još nije zemlja gdje su ove supstance dostupne u velikim količinama, već se povremeno pojave na tržištu. Da bi neka država bila ‘spremna’ na dolazak NPS, mora da ima potpuno razvijen i efikasan sistem ranog prepoznavanja i upozoravanja, koji uključuje sve one organizacije i institucije koje u ovoj oblasti djeluju, odnosno kvalitetnu i pravovremenu međuinstitucionalnu saradnju i komunikaciju”, kaze za CIN-CG Marija Mijović iz NVO Juventas, koji godinama kroz Program direktne podrške osobama u riziku od socijalne isključenosti i socijalno isključenima pruža usluge osobama koje koriste droge.
Prema njenim riječima, ovaj sistem postoji u Crnoj Gori, ali nije dovoljno funkcionalan. “On ima za cilj da prilikom dolaska neke NPS kod nas, alarmira sve uključene subjekte kako bi se adekvatno odgovorilo, prilagodili servisi koji se pružaju, kao i informacije koje se daju direktno osobama koje koriste droge, ali i široj javnosti. U Crnoj Gori to nije slučaj”.
Mijović upozorava da se na tome mora raditi, “budući da su NPS prisutne u državama regiona, pa je pitanje vremena kada neka od njih može doći i u Crnu Goru”.
Do objavljivanja ovog teksta CIN-CG nije uspio da dobije odgovore od Ministarstva zdravlja na brojna pitanja vezana za ovaj problem.
NPS značajan izazov za javno zdravlje
Đurišić upozorava da su nove psihoaktivne supstance i globalni izazov za javno zdravlje. “Sve je više sintetskih droga, pojavljuju se nove supstance i proizvodne prakse na tržištu droga, a mnoge štetne posljedice konzumacije droge pogoršane su interakcijama droga koje se svjesno ili nesvjesno konzumiraju zajedno. Tržište danas karakteriše dostupnost šireg spektra droga, koje su često visokog stepena potentnosti ili čistoće”.
Evropa je, kako još ističe ona i dalje važno proizvodno područje za neke supstance, posebno sintetičke droge i kanabis. “Potrošači su izloženi većem broju psihoaktivnih supstanci, a između ostalog i novim sintetskim drogama za koje je znanje o zdravstvenim rizicima često ograničeno”.
Crna Gora ne vodi statistiku o broju preminulih usljed predoziranja. CIN-CG je i o tome pisao. Samo u posljednjih mjesec dana, prema podacima NVO Juventas, od predoziranja su preminule najmanje četiri osobe. Precizni podaci bili bi značajni za razumijevanje razmjera problema i za uspostavljanje kvalitetnijih sistema podrške.
Đurišić i navodi i da postoje naznake da su dostupnost i proizvodnja sintetskih katinona u porastu u Evropi. Radi se o zamjenama za droge kao što su amfetamin i MDMA. Ti katinoni su sve dostupniji u ovom dijelu svijeta i mogli bi imati sve veću ulogu na tržištu.
I aktuelni problemi sa drogama u Sjevernoj Americi primjer su kako promjene u dostupnosti i upotrebe opioida mogu imati užasne posljedice. Potentni derivati fentanila u velikoj mjeri istisnuli su opioide koji se izdaju na recept i heroin i tako postali glavni uzrok epidemije smrtnih slučajeva izazvanih opioidima.
Crna Gora je, ističe Mijović, država koja se nalazi na tranzitnoj ruti trgovine drogama, te su supstance kao što su heroin i kokain izuzetno zastupljene. “Može doći do upliva drugih supstanci na tržište droga, kao što su sintetičke droge, koje bi potencijalno mogle biti dostupnije, potentnije i mogle bi se pronaći po povoljnijoj cijeni u odnosu na ono što je u ovom trenutku na tržištu dostupno. To znači da servisi koji se pružaju treba da budu prilagođeni situaciji na tržištu i potrebama osoba koje koriste droge”, kaže ona.
Sve raznolikiji i opasniji proizvodi od kanabisa
Mala količina novih droga često je dovoljna za pripremu velikog broja uobičajenih doza. To može povećati rizik od trovanja.
Đurišić kaže da su na evropskom kontinentu sve raznolikiji i proizvodi od kanabisa, kao i da se kontinuirano otkrivaju novi sintetski kanabinoidi u biljnom materijalu. Izgledaju kao prirodni kanabis i konzumentima koji ne sumnjaju u ono što kupuju mogu se lažno prodavati kao kanabis.
“Pojedini sintetski kanabinoidi izuzetno su potentni i povezani sa predoziranjima sa smrtnim ishodom ili bez smrtnog ishoda”, navodi Đurišić.
Raznolikost na tržištu kanabisa dodatno se povećala u maju 2022. kada je utvrđeno da je prvi polusintetski kanabinoid, heksahidrokanabinol (HHC), dostupan u Evropi. HHC je hemijski sličan kanabisu i uglavnom ima identinčne učinke. Međutim, ni farmakologija ni toksikologija HHC-a kod ljudi nijesu detaljno ispitane. Tokom 2022. HHC se prodavao kao “legalna” alternativa kanabisu, u e-cigaretama i prehrambenim proizvodima.
“Nakon njegove pojave otkriveni su i drugi polusintetski kanabinoidi, što upućuje na činjenicu da postoji komercijalni interes na tom području. Novitet ovih oblika kanabisa i nedostatak empirijskih dokaza znače da postoji znatna neizvjesnost u pogledu mogućeg učinka tih supstanci na zdravlje”, upozorava Đurišić.
Posljednja nacionalna strategija za borbu protiv droga rađena prije deceniju
I dok se sve ovo dešava, Crna Gora još nema ni novu Nacionalnu strategiju za borbu protiv droga. Posljednja je rađena 2013. godine.
U odnosu na vrijeme kada je prethodna strategija pisana, Mijović ističe da ima pomaka kada je koordinacija nadležnih institucija i civilnog sektora u pitanju, ali da ona svakako još nije na zadovoljavajućem nivou. “Ne postoje mehanizmi niti procedure koje su obavezujuće, a dobar dio komunikacije svodi se na lična poznanstva i aktivnosti posvećenih pojedinaca u ovoj oblasti. Buduća strategija bi svakako trebalo da sadrži i određene preporuke o izradi protokola, određenih mehanizama i procedura djelovanja, kako bi se na sistemskom nivou koordinacija među subjektima na polju politika o drogama lakše uspostavila i bila svrsishodna”.
Strategija je predviđala obezbjeđivanje uslova za dalju edukaciju u oblasti bolesti zavisnosti i rehabilitacije, kao i izgradnju kapaciteta za stručnjake koji rade u oblasti liječenja osoba koje koriste droge, na svim nivoima zdravstvene i socijalne zaštite.
U strategiji je još pisalo i da treba detaljno definisati zadatke izabranog doktora u liječenju OKD i izraditi stručne protokole na nivou primarne zdravstvene zaštite.
Mijović ističe da, prema saznanjima NVO Juventas, ovakvi protokoli ne postoje. “Osobe koje koriste drogu čak percepiraju da najveći stepen stigme doživljavaju u okviru zdrastvenog sistema, što su pokazala naša ranija istraživanja. Ova ideja zahtijeva uspostavljanje jasnog standardizovanog sistema rada i protokola, kao i unapređenje znanja u okviru primarne zdravstvene zaštite o radu sa osobama koje koriste droge”.
Ipak, iako Crna Gora kasni u tome da isprati trendove, Đurišić smatra da je povoljna okolnost ta što naša država ima mogućnost da uči na iskustvima drugih država koje su se sa ovim problemom, nažalost, već suočile.
Osobe koje koriste droge rijetko prioritet donosiocima odluka
U Nacionalnoj strategiji za borbu protiv droga za period od 2013. do 2020. godine, navodi se da treba ojačati kapacitete za uspostavljanje registra i sistema izvještavanja o drogama. Registar je uspostavljen, ali podaci nijesu sveobuhvatni i ne predstavljaju realno stanje u državi, kaže Mijović.
Prema podacima iz Registra u 2022. godini prvi zahtjev za liječenje od bolesti zavisnosti od opioida uputilo je 76 osoba, od kanabisa pet, a od kokaina tri. Prethodno je na tretmanu liječenja od upotrebe opoida bilo 79 osoba, a od kokaina i kanabisa po jedna. Nije bilo osoba koje su se prvi put javile za liječenje od drugih stimulansa, hipnotika i sedative, halucinogena i isparljivih supstanci. Najviše onih koji su se prvi put javili za liječenje od upotrebe opioida u periodu od 2016. do 2022. bilo je u 2020. godini – njih 198.
Ovi podaci ne odslikavaju realno stanje, niti se na osnovu njih mogu donijeti zaključci o trendovima upotrebe droga u Crnoj Gori.
Đurišić, koja je inače i voditeljka Registra, objašnjava da je broj prijavljenih potražilaca tretmana u evidenciji nizak iz godine u godinu, što ne odgovara realnosti.
Osobe koje koriste droge rijetko su prioritet donosiocima odluka u našoj zemlji, kaže još Mijović.
“Neophodno je jačati dostupnost servisa i usluga, posebno u ruralnim područjima gdje je stepen stigme veći, obezbjediti bolji pristup uslugama ženama koje koriste droge i stvoriti uslove za uvođenje usluga i servisa podrške za mlade osobe koje koriste droge. Posebno za maloljetne osobe za koje trenutno usluge izostaju…”
Spisak koraka za unapređenje položaja osoba koje koriste droge je dug, a državne institucije bi, zbog svega što se dešava na tržištu droga u Crnoj Gori, ali i svijetu, morale da se probude i shvate ozbiljnost problema, da ne bismo nespremno dočekali izazove koje nose pojave novih supstanci.
Neophodne promjene u vođenju Registra
Proces vođenja i funkcionisanja Registra droga, kaže Đurišić, pokazao se veoma izazovnim iz više razloga.
Među najznačajnijima su nedovoljna svijest o zakonskoj obavezi slanja prijava u registar od strane većine pružalaca podataka (novo osoblje u zdravstvenim ustanovama ne biva upoznato o zakonskoj obavezi izvještavanja u Registar od strane nadležnih), nedostatak jasnih i efikasnih mehanizama kontrole i primjene zakonskih posljedica u slučajevima nepoštovanja ove obaveze, kao i nemogućnost identifikacije svih zahtjeva za tretmanom u izvještajnoj godini (najčešće, zdravstvene ustanove klijentov obrazac za prijavu će, ukoliko ga pošalju uopšte, poslati samo jednom, bez obaveznog ažuriranja prijave u novoj kalendarskoj godini).
Pored ovih, tu je i problem zastarjelosti softvera registra i zakonodavstva koje se na njega odnosi, nezadovoljavajućeg kvaliteta podnesenih prijava u određenom broju slučajeva, kao i značajne preopterećenosti pojedinih centara i doktora koji učestvuju u tretmanu osoba koje koriste droge (OKD), posebno onih u institucijama koje su ujedno i najveći izvori podataka.
Poteškoće predstavlja i činjenica da registar trenutno pokrivaju samo javne zdravstvene ustanove. Pored ovog, mnogi pacijenti nijesu voljni da budu prijavljeni u registar. Osim što je i dalje razlog za veliku diskriminaciju, upotreba droge je i zakonom kažnjiva aktivnost.
Bonus video:
