Predugi procesi donošenja zakona i strateških dokumenata uslovljavaju realizaciju mjerila iz Poglavlja 27, kazao je ministar turizma, ekologije, održivog i razvoja sjevera Vladimir Martinović i poručio da mora biti unaprijeđena dinamika i efikasnost rada institucija nadležnih za implementaciju obaveza iz tog poglavlja.
On je rekao da je Izvještaj Evropske komisije (EK), u dijelu koji se odnosi na Poglavlje 27 - Životna sredina i klimatske promjene, isti kao i prethodni i da sa tim ne mogu biti zadovoljni, ali da odgovornost nije na aktuelnoj Vladi.
Martinović je u intervjuu agenciji MINA istakao da određeni procesi donošenja zakonske regulative i strateških dokumenata traju duži niz godina.
“Ti procesi uslovljavaju realizaciju mjera, odnosno implementaciju Akcionog plana za završna mjerila, a samim tim i ukupan progres u tom poglavlju”, rekao je Martinović.
Kako je naveo, Poglavlje 27 tiče se i zavisi od nadležnosti i drugih resora, ne samo Ministarstva kojim rukovodi.
“S obizom na to da u njegovoj realizaciji ulogu ima 25 institucija, njihova koordinacija treba da bude ključna i prioritetna za realizaciju obaveza iz tog poglavlja”, naglasio je Martinović.
Prema njegovim riječima, prioritetno treba da se realizuje sve što je apostrofirano u Izvještaju EK, kao i mjere sa kojima se kasni u odnosu na Akcioni plan za završna mjerila za Poglavlje 27 i Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU).
Martinović je pojasnio da se te mjere odnose na oblasti koje su prepoznate kao najizazovnije - kvalitet vazduha, upravljanje otpadom, otpadne vode, zaštita prirode i klimatske promjene.
On je kazao da je neophodno što prije donijeti sve nove zakone koje je EK navela u Izvještaju o progresu, u cilju potpune usaglašenosti sa pravnom tekovinom EU.
Među tim regulativama su, kako je naveo, zakoni o upravljanju otpadom, o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena, o zaštiti prirode i o šumama, kao i izmjene i dopune Zakona o divljači i lovstvu.
Martinović je istakao da su već krenuli sa radom kada je u pitanju donošenje neophodnih zakona.
Martinović je podsjetio da je u decembru Vlada usvojila Predlog zakona o upravljanju otpadom, koji bi, kako je naveo, uskoro trebalo da se nađe pred poslanacima.
„Takođe, u toku je finalizacija Predloga zakona o zaštiti od negativnih uticija klimatskih promjena”, rekao je Martinović.
Martinović je kazao da nije zahvalno davati procjene kada bi Poglavlje 27 moglo biti spremno za zatvaranje.
“Ali predanim radom ćemo učiniti sve da se stanje popravi, kako bi se stekli neophodni uslovi za zatvaranje Poglavlja i time doprinijeli bržem priključenju Crne Gore EU”, poručio je Martinović.
Govoreći o finansijskom aspektu poglavlja koje se odnosi na životnu sredinu, Martinović je podsjetio da je u decembru 2021. godine, tadašnja Vlada usvojila Finansijsku procjenu Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27 sa zaključcima tog dokumenta.
On je objasnio da je predviđeno da se planirane aktivnosti realizuju u periodu od 2021. do 2025.godine.
“Ovo treba posmatrati kao ulaganje u naš kvalitet života i zdravlja”, rekao je Martinović.
On je istakao da, osim državnog budžeta, postoje i dostupni fondovi poput Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), kroz koji EU izdvaja značajan novac za implementaciju projekata koji pomažu dostizanje definisanih standarda i ispunjavanje obaveza.
Govoreći o crnim ekološkim tačkama koje ugrožavaju zdravlje i narušavaju izgled Crne Gore, Martinović je rekao da je u planu sanacija deponije čvrstog otpada u krugu Kombinata aluminijuma.
“Zatim nastavak sanacije Maljevac - kaseta 1, a kroz projekat sa Svjetskom bankom planirana je sanacija bazena crvenog mulja”, istakao je Martinović.
On je rekao da Crna Gora ima velike probleme u upravljanju otpadom.
To, kako je objasnio, izaziva velika količina otpada, čiji najveći dio završava na neuređenim i divljim deponijama.
Kako je pojasnio Martinović, Crna Gora, kao i druge istočnoevropske zemlje, ne dobija energiju iz komunalnog otpada, pa je za sada jedina opcija deponovanje.
“Ključni problem u ovoj fazi razvoja je ograničena infrastruktura, zbog koje javna komunalna preduzeća i dalje odlažu komunalni otpad na divljim ili nesanitarnim deponijama”, ukazao je Martinović.
Prema njegovim riječima, prioritetne mjere Predloga zakona o upravljanju otpadom se odnose na selekciju otpada na izvoru, povećanje stepena reciklaže otpada i izgradnju nedostajuće infrastrukture.
Martinović je objasnio da je to potrebno kako bi se stvorila osnova za postizanje postavljenih ciljeva navedenih u ključnim direktivama EU u sektoru otpada.
“Cilj je razvoj i poboljšanje sistema upravljanja otpadom, uključujući kompletiranje zakonodavnog okvira i planskih dokumenata u ovom sektoru”, dodao je on.
Govoreći o tretmanu otpadnih voda, Martinović je ukazao da je otvaranjem pregovaračkog poglavlja 27, Crna Gora u obavezi da preduzme niz mjera, kako u oblasti transpozicije, implementacije i primjene pravne tekovine EU u oblasti kvaliteta otpadnih voda, tako i u podizanju nivoa praćenja i izvještavanja o kvalitetu otpadnih voda na centralnom i lokalnom nivou.
U prethodnom periodu je, kako je naveo, postignut visok stepen usklađenosti domaćih pravnih akata sa direktivama EU u dijelu koji se odnosi na upravljanje otpadnim vodama u Crnoj Gori.
Martinović je rekao da se porastom broja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda od 2016. godine, sa postojećih četiri na deset (planirano 14) postrojenja, stvaraju preduslovi za efikasnije upravljanje sistemom otpadnih voda.
“Izgradnja kanalizacione mreže za prikupljanje i odvođenje otpadnih voda, rješavanje problema prilikom izgradnje i u funkcionisanju postojećih postrojenja za prečišćavanje, poboljšaće efikasnost upravljanja sistemom otpadnih voda”, rekao je Martinović.
On je istakao da je u cilju rješavanja tih problema potrebna intenzivna aktivnost lokalnih samouprava i državnih organa, kao i značajna ulaganja.
Ministarstvo ekonomije je, u avgustu 2020. godine, izdalo Elektroprivredi koncesioni akt za projekat hidroelektrane (HE) Komarnica, koji je prethodno usvojila Vlada.
Nakon brojnih reakcija ekoloških aktivista i građana tog područja, bivša ministarka ekologije Ana Novaković Đurović saopštila je da se HE na Komarnici neće graditi.
Martinović je, na pitanje da li odluka prethodne Vlade konačna, kazao da je, što se tiče HE Komarnica, u toku procjena uticaja na životnu sredinu, koja je kod Agencije za zaštitu životne sredine.
“Ono što mogu da kažem i što obećavam građanima je da će se svi infrastrukturni projekti graditi po ekološkim standardima i normama, uz obavezno traženje balansa sa razvojnim projektima”, poručio je Martinović.
Bonus video:
