Andrić, Kundera, Kristi, Orvel, Laušević, Murakami, Pamuk, Hoseini..., samo su neki od spisateljskih velikana koje su ljubitelji knjige u Podgorici čitali tokom prošle godine, a pozajmili iz Gradske biblioteke “Radosav Ljumović”.
Podgorička bibliotela raspolaže sa više od 200.000 knjiga, a zaposleni kažu da je čitanje u Podgorici uvijek u modi. Ipak, poručuju da je uvijek zadovoljstvo učlaniti nekog novog.
Biblioteku, kažu zaposleni, posjećuju i stranci, manje zbog čitanja, a više zbog “besplatnog interneta i mira u čitaoni”.
Godišnja članarina je pet eura, a za one koji žive van grada ili iz bilo kojeg razloga nemaju mogućnost da dođu do centra Podgorice, “Radosav Ljumović” nudi rješenje - bibliobus, odnosno biblioteku na točkovima.
Dimić: Potreba za knjigom ne jenjava
Bibliotekarka informator Aleksandra Dimić kazala je “Vijestima” da knjiga nikad” ne izlazi iz mode” i da joj se sve generacije “u jednom trenutku, ponovo vrate”.
“Kao bibliotekarka radim već 15 godina i uočila sam da se, ipak, mnogo čita. Popularan je taj stav da se zbog interneta i novih, brzih tehnologija malo čita, mada sa tim nisam saglasna. Ko voli knjigu, uvijek će joj se vraćati i čitati. Trenutno imamo 2.452 člana u odjeljenju za odrasle. Sektor za djecu broji 1.497 mališana koji uživaju u knjigama. To su, onako, aktivni članovi koji vole da čitaju. Svako ima svoj ukus i izbor među knjigama. Veoma su tražena filozofska djela, kao i stručna literatura”, kazala je Dimić.
Naglašava da ne postoje konkretni pisci i spisateljice koji su najčitaniji, već da ljubitelji knjige imaju različite zahtjeve.
“Starija publika uglavnom čita klasike poput Dostojevskog, Kundere, Tolstoja. Spisateljica Jasenka Lalović je, takođe, popularna među starijom populacijom. Mladi čitaju modernu književnost. Najviše nam traže djela Paola Koelja, Fredrika Bakmana, Harukija Murakamija, Haleda Hoseinija, Orhana Pamuka... Moram da napomenem da su, u skorije vrijeme, ponovo aktuelne knjige Žarka Lauševića, vjerovatno zbog njegove smrti. Jedno vrijeme je, takođe, bio čitan i Dejan Tiago-Stanković”, navodi Dimić, dodajući da se čitaju i višestruko nagrađivane knjige.
Prema njenim riječima, više ljudi bi trebalo da bude učlanjeno u biblioteku.
“Uvijek nam fali više čitalaca u biblioteci. Onima koji bi ponovo da čitaju ili, možda, da uplove u čitalačke vode preporučujem knjige Gabrijela Garsije Markesa, Eriha Marije Remarka, Orhana Pamuka. Od naših pisaca bih se uvijek vratila Meši Selimoviću i Ivi Andriću, to je neprolazna klasika koja se u svakom dijelu života može čitati. Misterije i trilere, uglavnom, čita mlađa publika. Naročito je popularna Agata Kristi. Ona se, onako, tradicionalno voli i poštuje”, istakla je Dimić.
Građani uživaju u klasicima i beletristici
Nekadašnja profesorica maternjeg jezika Stanka Vuković, koju su “Vijesti” pred praznike zatekle u biblioteci, naglasila je da uvijek čita i da nikada nije bez knjige.
“U posljednje vrijeme čitam Slobodana Selenića. Čitam i našu literaturu, ali su mi uglavnom klasici prioritet. Ovih dana ponovo sam čitala Orvelovu ‘1984’ zato što je savremenija nego ikad. Moderni svijet upravo sada živi taj scenario. A kao preporuku, pa opet napominjem svima da se vrate klasicima i da čitaju Dostojevskog, Šekspira, Andrića. Sada sam se, ipak, fokusirala na Selenića”, rekla je Vuković.
Za sugrađanku Snežanu Jovanović, koja je deceniju član biblioteke, “praćenje književnih noviteta pravi je užitak”.
“Čitam dosta knjiga, ne samo iz biblioteke, već i na kindlu. Najviše volim beletristriku, a klasici više nijesu u mojoj sferi interesovanja. Žanrovski najviše volim drame. Uglavnom, beletristika mi je omiljena. Imam dosta omiljenih pisaca. Izdvojila bih Davida Grosmana. Dosta je plodan, preporučljiv i ima vrlo zanimljive knjige. Nekom ko nema naviku da čita, ne bih nešto preozbiljno preporučila. Recimo, Jasenka Lalović mi je jako zanimljiva. Nije ona baš moja ‘šoljica čaja’, ali se lako čita i bliska je našim ženama. Govori o ženama našeg podneblja, i to jako lijepim, arhaičnim jezikom”, rekla je Jovanović.
Neki od sugrađana, uprkos dobroj volji, manje čitaju, ponajviše zbog obaveza.
Vukašin Miketić čita onda kada želi da “mu prođe vrijeme”.
“Najviše čitam laku literaturu da ubijem dosadu. Skoro godinu sam član podgoričke biblioteke. Posljednja knjiga, koju sam pokušao da pročitam, ali sam je vratio, bila je ‘Knjiga mog oca’ od Ethema Mandića. Nažalost, nisam stigao da je pročitam. Lijepo je napisana, ali nije me poslužilo slobodno vrijeme”, rekao je Miketić.
Cvijanović: Uskoro digitalne članske karte
I saradnik u Službi za odnose sa javnošću biblioteke “Radosav Ljumović” Dejan Cvijanović očekuje da će se više građana vratiti knjizi.
On napominje da osim glavne biblioteke u centru grada, postoje i područna odjeljenja koja imaju određeni broj naslova.
“Trenutno imamo područna odjeljenja na Kruševcu, Kući Stojanovića i u Zeti. Taj fond se kreće od pet do osam hiljada knjiga. Posjećenost nije velika, u nivou je narodne biblioteke. Generalno nismo zadovoljni posjećenošću biblioteke. Način života je digitalizovan. Mediji su na društvenim mrežama, a to je donekle i stavilo knjigu u drugi plan. Brz način života utiče na ljude, a knjiga je postala posljednja stavka u životu našeg pojedinca. Vrlo je malo ljudi koji izdvoje vrijeme da pročitaju neku knjigu”, objašnjava Cvijanović.
Prema njegovim riječima, biblioteka ima u planu postepenu digitalizaciju. Cvijanović naglašava da će članske karte uskoro biti u digitalnoj formi.
Jedan od budućih planova je, kazao je “Vijestima”, i formiranje posebnog žanrovskog kutka.
“On će, u početku, biti za epsku i naučnu fantastiku. Čitalački kutak ćemo mijenjati po potrebi. Postavke će biti višemjesečne. Stavićemo akcenat na izdvačaku djelatnost u narednom periodu. Pri kraju je projekat ‘Prirodnjački atlas u Crnoj Gori’ gdje ćemo sa još jednom izdvačakom kućom biti njegovi sufinansijeri. Nastavićemo sa projektom naših vladarskih porodica. Radićemo i na više monografija. ‘Žene Crne Gore’ su naročito popularne i velika je potražnja za tom knjigom”, rekao je Cvijanović.
Bibliobus podrška školama na obodu grada
Rukovodilac Bibliotečkog sektora Vesna Asanović kazala je da je bibliobus počeo sa radom 21. marta 2022. godine.
“Uvezali smo se sa školama na obodu grada koje imaju slabije školske biblioteke ili one koje se nalaze u selima. Sarađujemo sa više biblioteka osnovnih škola poput OŠ ‘Vojin Popović” u Drezgi, OŠ ‘18. Oktobar’, OŠ ‘Dragiša Ivanović’ na Zlatici... Namjera nam je da napravimo kontakt sa osnovnim školama, ali osnovci nijesu jedina ciljna grupa”, kazala je Asanović.
Prema njenim riječima, cilj im je da, kao biblioteka na točkovima, “stignu i do onih koji nisu korisnici i onih koji žive na udaljenim mjestima”.
“Jako je bilo bitno da procijenimo koliko bi nam bilo potrebno da stignemo do svake škole, jer idemo samo tri dana u nedelji. Inače, poslije osnovaca su nam cilj mjesne zajednice, jer u našem bibliobusu imamo i knjige za stariju populaciju. Ima puno ljudi iz okolnih sela koji nijesu u prilici da često dođu do naše biblioteke i zbog toga bismo željeli i njima da izađemo u susret. Imamo i još jednu ciljnu grupu, a to su penzironeri i sa njima smo sada u pregovorima”, rekla je Asanović.
Kutak za ljubitelje stripova
Ni ljubitelji stripa nijesu zaboravljeni. Saradnik za kulturu Marko Ćaćić “Vijestima” je rekao da je stripoteka, koja funkcioniše u sklopu biblioteke, veoma posjećena.
“Stripoteka je mjesto koje okuplja različite generacije - od najmlađih do starijih ljubitelja stripa koji su zavoljeli ovu umjetnost još u vrijeme osamdesetih godina prošlog vijeka, periodu kada je strip bio vrlo popularan na našim prostorima. Naš fokus je oživjeti duh prošlih decenija strip kulture, nudeći prostor kako mlađima, tako i onima koji su svjedoci sjaja osamdesetih kada je strip bio sastavni dio kulturnog i svakodnevnog života”, rekao je Ćaćić.
Ističe da su japanski stripovi - mange naročito popularne među omladinom.
“Mange su postale nezaobilazan dio čitalačkih preferencija današnjih generacija, jer su tokom njihovog odrastanja anime igrali ključnu ulogu. Za današnje čitatelje, mange su ono što su nekada bili klasici poput ‘Zagora’ i ‘Alan Forda’”, kaže Ćaćić.
Bonus video:
