Voda iznad koljena i smeće koje ta voda nosi, slike su koje su krajem novembra prošle godine stizale iz Rožaja, grada na sjeveru Crne Gore.
Rožajci kažu da stariji pamte jesen i dane neprekidnih padavina, ali ne i tolike poplave. Za smeće koje je voda nosila tih dana, kažu da je ta slika “dobra opomena šta rade od rijeke Ibar”.
O poplavama i otpadu koji je voda izbacila na površinu tih dana, osim putem lokalnih medija, šira javnost mogla se informisati putem Fejsbuk stranice neformalne aktivističke grupe “Očistimo Rožaje”.
Pokret je nastao sa ciljem da grad bude čist. Zapravo, kaže za “Vijesti” Đulija Kardović, da bude najčistiji u Crnoj Gori.
U toku prošle godine organizovali su brojne akcija čišćenja, a sagovornica “Vijesti” vjeruje da će ova biti još bolja.
“Vjerujem da će 2024. biti plodonosna, jer smo u jednom zanosu od prošle godine. Pojavilo se neke nove energije, mladih ljudi koji nam se pridružuju i koji su povjerovali da ipak može nešto da se uradi po pitanju svog okruženja, uprkos dosadašnjem pesimističnom raspoloženju da je taj posao uzaludan”, rekla je ona.
Đulija Kardović jedna je od dobitnica priznanja Eko ambasador za 2023. godinu, koje dodjeljuje Agencija za zaštitu životne sredine.
“Priznanje Eko ambasadora mi jako znači, prvenstveno meni, jer je neko prepoznao moj rad i trud, zbog moje porodice i svih onih koji su vjerovali u ono što radim”, kazala je Đulija.
Priznanja za doprinos očuvanju prirode, osim Kadrović, dodijeljena su Vuku Saičiću, Predragu Tomoviću (“Oči Podgorice”), režiseru Mladenu Ivanoviću i novinaru RTCG Danijelu Gariću iz Podgorice, Patriciji Pobrić iz Tivta, Zenepi Liki iz Ulcinja, dopisnici “Vijesti” iz Kolašina Dragani Šćepanović, Ivani Čogurić (“Ekopatriotizam”) iz Nikšića i Dinu Mulamekiću iz Gusinja.
Na dodjeli se za više njih čulo da su usamljeni u svojim bitkama. Đulija, međutim, kaže da se nikad nije osjećala tako, jer zna da je njen put ispravan.
“Nisam se nikad osjećala usamljeno, jer sam znala da sam na pravom i ispravnom putu i da će doći momenat kad će ljudi početi da se pridružuju u onome ka čemu težimo, a to je da Rožaje bude najčistiji grad. Moj cilj je od početka jasan, tako da je ovo priznanje samo dalo vjetar u leđa da idem dalje. I dokaz ljudima da znaju da smo krenuli jako ka očuvanju naše prirode”, kaže ona.
Kad govori o tome odakle ta potreba da se posveti životnoj sredini, kaže da “to valjda ide iz kuće”.
“Gledajući zdravu porodicu koja se normalno ponaša prema prirodi, to ti ostane usađeno. A ja sam oduvijek gajila ljubav prema prirodi i imala veliko poštovanje prema njoj. Inače planinarim, i uvijek sam nosila kesu i kupila iskorišćenu ambalažu. U nekom periodu sam to počela redovno da radim, na mjestima na kojima sam voljela da provodim vrijeme, a to su bili obično neki vidikovci”, kazala je ona.
U nastavku te priče je i potreba da se ona uozbilji i tako je nastao pokret “Očistimo Rožaje”.
Govoreći o najvećim ekološkim problemima rožajskog kraja, Kardović je rekla da je to gradska deponija, ali kaže da postoje i brojni drugi.
“Gradska deponija je trenutno najkritičniji ekološki problem, jer ima velike posljedice po zdravlje ljudi. Svakodnevno nepropisno odlaganje otpada kroz stvaranje divljih deponija. Posljednjih godina je alarmantno stanje kad je u pitanju sušenje šuma, koje su napadnute potkornjakom, devastacija okruženja se može osjetiti na svakom koraku. Rezultate našeg odnosa prema prirodi već osjetimo kod prvih obimnijih kiša kada nam priroda počne uzvraćati kroz poplave i vrati nam u dvorišta ono što smo joj dali”, kazala je ona.
U borbi za čistije Rožaje, kako je rekla, najteže je mijenjati svijest pojedinaca i ubijediti ih da se odgovornije ponašaju prema svom okruženju.
“Kao i sistem koji će radije izabrati da se prilagodi tom stanju, umjesto da konačno počne poduzimat odgovorne korake za mijenjanje tog stanja”, rekla je Kardović.
Koliko je Đulija zaljubljena u rožajski kraj, govore i njene objave na društvenim mrežama, koje koristi da pokaže upravo ono najbolje.
“Svaki pedalj rožajske prirode je dragulj za sebe. Raznovrstan pejzaž od Hajle, Ahmice, Štedima, Bandžova, Vlahova, mnogih planinskih vrhova i autentičnih sela kroz koja ćete proći krećući se ovim prostorom, energije koju tu osjetite i koja će vas natjerati da se ponovo vratite. Vjerujem da je Rožaje neotkriven biser i da će se u bliskoj budućnosti to promijeniti”, kaže ona i dodaje da priroda Rožaja pruža mogućnost za brojne aktivnosti na otvorenom - brdski biciklizam, treking, jahanje konja, planinarenje... te da je rožajski kraj u tom smislu sve atraktivniji.
“Željno iščekujemo skijalište na Štedimu sa izlaznom žičarom na 2.119 metara. Tako da se u bliskoj budućnosti nadamo da će Rožaje postati ozbiljno turističko mjesto”, kazala je Kardović.
Stranci su obzirniji prema prirodi
Đulija kaže da je odnos prema prirodi individualna stvar i da zavisi od savjesti pojedinca.
“Gdje god da se nalazio, savjest o tome se ne bi trebala promijeniti u bilo kojoj državi ili mjestu da se nalazite”, kaže ona.
Na pitanje ko bolje čuva životnu sredinu - domaći ili stranci, blagu prednost daje drugima.
“Moje mišljenje da stranci imaju više obzira i poštovanja prema prirodi, da li zbog kulture ili lične savjesti, ali kažem opet, individualna stvar”, poručila je Kardović.
Bonus video:
