Berba i prodaja borovnica i ovog ljeta biće način da mnoge kolašinske i mojkovačke porodice dodatno zarade, odnosno obezbijede novac za spremanje djece za školu i zimnicu, ali je tog šumskog ploda znatno manje nego prethodnih godina, pa je i berača po Bjelasici i Komovima manje. Zbog toga je dostignuta i rekordna cijena po 2,55 eura za kilogram borovnica.
Uz loše meteorološke uslove, prevashodni razlog za tako slab rod je nesavjestan odnos berača i otkupljivača, jer se borovnica skuplja zakonom zabranjenm grebenima, čime se biljke trajno oštećuju i nanosi nenadoknadiva šteta borovnjacima.
“To je cijena za borovnice brane mehanički, grebenima. Cijena kilograma borovnice ručno brane sada dostiže i sedam eura. Na slab rod uticalo je mnogo faktora- zima je bila hladna, borovnjak je promrzao, a poslije stisla suša. Zbog toga i tako visoka cijena. U početku je to bilo po euro za kilogram, ali kad su otkupljivači vidjeli da se rod ne može porediti sa prošlogodišnjim, iz dana u dan povećavaju cijenu. Vjerovatno će i dalje rasti”, kaže Kolašinka, koja godinama ojačava kućni budžet berbom i prodajom borovnica.
Kvalitet ploda je, zbog suše, takođe, znatno slabiji nego minulih godina , saglasni su i berači i otkupljivači. Ipak odlazak u berbu borovnica i ove godine, i pored slabog roda, za mnoge porodice pritisnute nemaštinom znači solidnu zaradu. Dnevno se može ubrati od 10 do 20 kilograma. To je, kažu, dnevnica koja se u Kolašinu teško može zaraditi drugim poslovima.
Iako meteorološki uslovi, zaista, nijesu bili ove godine naklonjeni dobrom rodu borovnice, stručnjaci kažu i da je uništavanju borovnjaka doprinijela berba grebenim i drugim mehaničkim sredstvima, što je zakonom izričito zabranjeno. Ni ove godine, očigledno je, neće mnogo biti postignuto kada je riječ o naporima da se uvede red u berbu tog cijenjenog šumskog ploda.
Kako je ranije, na osnovu rezultata istraživanja svog tima, kazao prof. dr Miodrag Jovančević sa Biotehničkog fakulteta iz Bijelog Polja, najznačajnije biljke sjevernog dijela Crne Gore, kako po ljekovitim svojstvima, tako i po mogućnostima plasmana na tržište su borovnica i lincura.
“Za razliku od nekih ranijih godina, na području Komova sada se organizovano dolazi u berbu borovnice za otkup grebenima. To nanosi neprocjenjivu štetu. Sakupljaju se i nedozreli pl odovi, što otkupljivačima ne smeta. Dokazali smo da se grebenom značajno oštećuje stabljika borovnice. Nesavjesnim branjem ne samo da loš kvalitet berbe, već se uništavju i mješoviti pupoljci, tako da je sljedeće godine bitno smanjen rod”, kazao je tada dr Jovančević.
Na to godinama upozoravaju i iz NVO “Natura”. Oni su više puta apaelovali da konačno počne da se sprovodi zakon, te da se organizuje kontrola berbe borovnica na kolašinskim planinama. Za sada bez rezultata.
Direktor te NVO Mikan Medenica smatra da veliki dio odgovornosti snose i oni koji otkupljuju grebenima ubrane plodove. Kako kaže, „razlika u plodovima borovnica ubranih ručno i uz pomoć alata je očigledna.”
Nakon masovnog branja , na planini ostaje pustoš i gomile smeća
Prije nekoliko godina i poznati botaničar Danijel Vincek apelovao je na nadležne, ali i na sugrađane, iznoseći istu argumentaciju.
On je poslije toga još nekoliko puta upozoravao na štetu koja nastaje masovnim branjem borovnica metalnim i drvenim alatom.
No, „riječ stručnjaka" nije odjeknula kako treba, a besparica je sve više ljudi tjerala da uzmu greben u ruke.
Pored šete, koja se grebenima, metalnim i drvenim, nanosi borovnjaku, neosporna je činjenica, tvrde ekolozi, stručnjaci i ljubotelji prirode, berači svake godine za sobom bezobzirno ostave mnogo gomila smeća.
Tako su pašnjaci, kroz koje prolaze pješačke staze, godinama „prošarani" djelovima plastičnih posuda, boca, najlon kesa, djelova odjeće...
Nije rijetko da to smeće uklanjaju strani turisti, zaprepašteni domaćom nebrigom o planini.
Bonus video:
