Činjenica da žene u Crnoj Gori u velikoj mjeri obolijevaju i umiru od invazivnog raka grlića materice, uprkos brojnim mjerama prevencije za tu bolest, zabrinjavajuća je i poražavajuća, smatra epidemiolog Milko Joksimović.
Crna Gora ima najveću dobno standardizovanu stopu obolijevanja, kao i umiranja od raka grlića materice u Evropi, iako se radi o visoko preventabilnoj bolesti.
Joksimović je u intervjuu agenciji MINA, povodom Evropske sedmice prevencije raka grlića materice, kazao da su podaci o stopi obolijevanja u Crnoj Gori u direktnoj vezi sa tim kako se društvo ophodi prema zdravlju žena.
On je objasnio da se rak grlića materice smatra jednom od najpreventabilnijih bolesti zato što, kao mjere prevencije, postoje vakcina, preventivni ginekološki pregledi, kao i skrining.
„Zaista je veoma zabrinjavajuće, ali i porazno, da od jednog raka za koji postoje toliko mjera prevencije, žene gube svoje živote i umiru“, rekao je Joksimović.
Komentarišući podatak da se u Crnoj Gori rak grlića materice nalazi na četvrtom mjestu kod žena i po broju novooboljelih i po broju umrlih od raka, Joksimović je kazao da do toga dovodi više faktora.
Prema njegovim riječima, razlog loše statistike u Crnoj Gori je to što građani ne praktikuju preventivne mjere onoliko koliko bi trebalo.
„U osnovi nastanka raka grlića materice se nalazi infekcija humanim papiloma virusom (HPV), praktično se smatra da raka grlića materice bez HPV-a i nema“, kazao je Joksimović, dodajući da ozbiljna istraživanja pokazuju da je povezanost HPV-a sa rakom grlića materice i do 99 odsto.
Drugi važan faktor, kako je objasnio, da bi određena infekcija HPV-om dovela do raka grlića materice je to da je najčešće potrebno da osoba ima i druge faktore rizika koji dovedu da ta infekcija postane dugotrajna i hronična, „ili kako mi kažemo da perzistira“.
„Najčešće je potreban dugi niz godina da bi od jedne infekcije nastao rak grlića. Prije toga kod osobe kod koje nastane hronična infekcija može doći do razvoja premalignih, odnosno promjena koje prethodne raku“, kazao je Joksimović.
Prema njegovim riječima, takve promjene se mogu uočiti na redovnim ginekološkim pregledima prije svega sprovođenjem kolposkopije.
„Ginekolozi se potpomažu i testiranjem na HPV, kao i PAPA testom da bi napravili procjenu rizika i sproveli dalje praćenje ili dodatnu dijagnostiku, kao i neku od intervencija uklanjanja promjena ako je potrebno“, naveo je Joksimović.
On je naglasio da je veoma važno da se postupa u skladu sa ginekološkim protokolima u toj oblasti i da pacijentkinje striktno prate upustva svog ginekologa.
„S obzirom na to da je proces od nastanka infekcije do nastanka raka najčešće veoma dug, prema navodima ginekologa i onkologa pacijentkinje koje su razvile invazivni rak uopšte nisu išle na redovne ginekološke preglede, na primjer jednom godišnje“, objasnio je Joksimović.
On je dodao da je u Crnoj Gori, vakcina protiv HPV-a dostupna tek godinu i po dana.
„Osim toga, sa skrining programom počelo se tek od 2016. godine, a onda je on bio praktično zaustavljen jedno vrijem uslijed pandemije koronavirusa. Od jeseni 2022. godine je nastavljen“, kazao je Joksimović.
On je, odgovarajući na pitanje o stopi vakcinacije u okviru ciljne grupe djevojčica od devet do 14 godina, kazao da je procenat vakcinisanih oko 20 odsto.
„Svaka peta djevojčica uzrasta od devet do 14 godina, ukupno gledano svih šest godišta, je vakcinisana. To jeste dobar prvi korak, ali postoji veliki prostor za unapređenje vakcinacije“, rekao je Joksimović.
On je dodao da taj rezultat nije u korelaciji sa velikim naporima koje je, kako je objasnio, preduzimao Insitut za javno zdravlje i nekoliko domova zdravlja.
Joksimović je podsjetio da i poslije 15. godine, vakcinacija ima smisla, ali da polako postaju važnije druge mjere prevencije.
„Kao što su zdravi stilovi života, izbjegavanje konzumiranja duvana u bilo kom obliku, korišćenje kondoma pri seksualnim odnosima, prevencija drugih infekcija, preventivni ginekološki pregledi, pa potom uključivanje u skrining program“, objasnio je on.
Prema njegovim riječima, najvažnije je što više vakcinacijom obuhvatiti uzrasnu grupu od devet do 14 godina.
„Orjentaciono prije prelaska iz osnovne u srednju školu“, rekao je Joksimović, dodajući da Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kaže da je glavni parametar obuhvat djevojčica prije 15. godine.
Komentarišući postojanje dezinformacija i teorija zavjere, kao i tradicionalna razmišljanja u Crnoj Gori, kao prepreku za edukaciju i preventivno djelovanje građana, Joksimović je kazao da su svi ti faktori važni.
„Svaki od tih faktora ima svoj efekat, a ja bih volio da krenemo od onoga što je obaveza nas kao zdravstvenog sistema, a to je da vakcinu i sve druge preventivne servise učinimo prije svega dostupnim, a onda i pristupačnim“, rekao je Joksimović.
On je naglasio da je krucijalna uloga zdravstvenih radnika, koji, kako je naveo, moraju da daju jasne i precizne smjernice.
„Zdravstveni radnici treba da koriste svaku priliku da dođu do djevojčica ili dječaka i da ih zaštite vakcinacijom, do koriste svaku priliku da se žena uključi u skrining i obavi preventivni pregled“, rekao je Joksimović.
On je dodao da sklonost građana da vjeruju u teorije zavjere djelimično otežava obavljanje javno zdravstvene intervencije koja se odnosi na prevenciju i imunizaciju.
Joksimović je podsjetio i da je pandemija koronavirusa otežala taj proces, ali je ukazao i na problem nedovoljnog broja pedijatara u pojedinim opštinama kao važan faktor koji otežava sprovođenje imunizacije i njenu pristupačnost uopšte.
Na pitanje da li HPV vakcina ima nus pojava i da li ona može negativno uticati na zdravlje onih koji je prime, Joksimović je kazao da nema ničega negativnog što bi tu vakcinu izdvajalo u odnosu na druge.
„HPV vakcina je veoma bezbjedna, djelotvorna i pruža dugu zaštitu. To je tvrdnja koja je u potpunosti potkrijepljena činjenicama i dokazima“, naglasio je Joksimović.
On je dodao da SZO karakteriše HPV vakcinu kao izuzetno bezbjednu.
Joksimović je podsjetio da svaki lijek, odnosno svaka vakcina, može imati određene nus pojave.
Nus pojave u slučaju HPV vakcine su, kako je objasnio, najšešće blagog do umjerenog karaktera, brzo prolaze i ne ostavljaju dugotrajne posljedice na zdravlje.
„Kao kod svih vakcina, može da se desi da boli ruka, da otekne, da se stvori crvenilo na mjestu primanja vakcine, da se napravi neka eventualno manja modrica, da se javi glavobolja, mučnina, blaga groznica ili tome slično“, objasnio je Joksimović.
On je dodao da su alergijske reakcije na ovu vakcinu veoma rijetke, ali je ukazao da je veoma važno da svaka vakcinisana osoba ostane bar 15 minuta u zdravstvenoj ustanovi nakon vakcinacije.
Najveći broj onih koji se vakcinišu, kako je rekao, osim bola u ruci, neće imati nikakvu neželjenu reakciju.
„Bilo kakva druga negativna priča o ovoj vakcini, u smislu da ona izaziva neke ozbiljnije ili dugotrajne posljedice na zdravlje je potpuno besmislena“, naglasio je Joksimović.
On je kazao da je HPV vakcina veoma djelotvorna, iako ne može da pruži zaštitu u odnosu na sve visokorizične tipove koji mogu da izazovu maligne bolesti.
„Ona pokriva zaštitu od sedam visokorizičnih tipova koji su povezani sa nastankom raka i dva niskorizična tipa koji su povezani sa nastankom genitalnih bradavica“, objasnio je Joksimović.
Prema njegovim riječima, ukoliko je data na vrijeme, prije izloženosti HPV infekciji, njena djelotvornost na ciljane tipove je između 90 i 99 odsto.
„Ali kada gledamo sve ukupno, s obzirom na to da ona ne sadrži zaštitu od svih tipova ovog virusa, onda sprječava maksimalno devet od deset slučajeva raka grlića materice“, dodao je Joksimović.
On je pojasnio da HPV vakcina može da spriječi i devet od deset slučajeva genitalnih bradavica i raka anusa.
„U nešto nižem procentu, ali ne zanemarljivo, zaštitu pruža kod raka vagine, vulve i određene tipove raka usne duplje i ždrijela“, kazao je Joksimović, napominjući da se to odnosi na oboljenja povezana sa HPV-om.
Na pitanje da li se planira proširenje ciljne grupe za vakcinaciju HPV vakcinom, Joksimović je odgovorio da će se to desiti uskoro, kao i da je posebno važno proširenje na dječake.
„Mi smo već ove sedmice promovisali imunizaciju kod djevojaka od 15 do 18 godina, kao i od 19 do 26 godina. Nastavićemo to da radimo i ubuduće“, kazao je Joksimović.
„Moramo da kažemo da, uprkos svim proširenjima, primarna ciljna grupa su djevojčice od devet do 14 godina i uskoro će biti i dječaci uključeni u tu grupu“, rekao je Joksimović.
On je kazao da je važno da se vakcina primijeni tamo gdje ima potencijal da ispuni najbolji efekat, „a imamo nesumnjive dokaze da je to između devet i 14 godina“.
Prema riječima Joksimovića, u starijim uzrastima su, osim imunizacije, jako važni ispravno informisanje, preventivni pregledi i ponašanje kojim se sprječava infekcija HPV-om.
Joksimović je kazao da roditeljima prva linija za informisanje o iminzaciji treba da budu izabrani pedijatri djeteta.
„Komunikacija između pedijatra i roditelja je ključna za donošenje odluke“, rekao je on.
Joksimović je ukazao i na značajnu ulogu ginekologa.
„Tu još moramo da radimo na povećanju edukacije naših ginekologa. Toga smo svjesni, ali ako bude sve kako treba i ako budemo to popravljali i unapređivali oni će nam biti izuzetno važni, približno kao i pedijatri“, rekao je Joksimović.
On je poručio da roditelji, kako bi se ispravno informisali o imunizaciji i prevenciji, treba da prate poruke i preporuke koje dolaze zvaničnih institucija zdravstvenog sistema, kao i kredibilnih međunarodnih institucija iz oblasti zdravstva.
Bonus video:
