Ljudsko blagostanje je neopozivo povezano sa stanjem svjetskih močvara, poručili su iz Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERT).
Oni su to kazali povodom 2. februara Svjetskog dana močvara.
Sekretarijat Konvencije o močvarama (Ramsar konvencija) je objavio ovogodišnju temu: “Vlažna staništa i ljudsko blagostanje”.
"Kampanjom naglašava koliko su močvarna područja i ljudski život međusobno povezani s ljudima koji crpe hranu, inspiraciju i otpornost iz ovih produktivnih ekosistema", poručili su iz MERT-a.
Prema njihovim riječima tema za ovu godinu podvlači kako su svi aspekti ljudskog blagostanja povezani sa zdravljem svjetskih močvara, "te pozivaju svakoga od nas da cijenimo i upravljamo našim močvarama".
Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je, povodom 2. februara Svjetskog dana močvara, objavilo edukativni video sa zaštićenih područja Ramsar, a sve u cilju, kako su naveli, podizanja svijesti o važnosti močvarnog područja za ljude i Zemlju.
Svaka močvara je važna. Svaki trud se računa.
Iz MERT-a su kazali da ovi ekosistemi održavaju život.
"Ovisni smo o ovim ekosistemima koji održavaju život, ali oni moraju biti zdravi ako žele nastaviti da nam pružaju vodu i hranu, podržavaju biološku raznolikost, obezbjeđuju sredstva za život, štite od ekstremnih vremenskih pojava i ublažavaju klimatske promjene", rekli su.
Oni su naglasili da kampanja ističe tri glavne porule, na koje će se i njihovo obilježavanje bazirati: Ulaganje u održivo korištenje močvara znači ulaganje u budućnost čovječanstva, Močvare mogu pružiti gradovima i njihovim stanovnicima višestruke ekonomske, društvene i kulturne koristi koje podržavaju ljudsko blagostanje, Obnova močvarnih staništa je ključna za prevazilaženje krize klimatske i biodiverziteta i za postizanje ciljeva održivog razvoja za dobrobit svih ljudi
"Do danas je u međunarodnu saradnju na očuvanju ovih predjela uključeno više od 170 zemalja, sa preko 2.500 lokaliteta među kojima i Crna Gora. U Crnoj Gori trenutno postoje tri Ramsarska područja: Nacionalni park Skadarsko jezero koje je 1995.godine upisano na Ramsar listu, Tivatska solila upisana 2013. godine, i Ulcinjska Solana upisana 2019. godine", poručili su.
Iz MERT-a su pojasnili da se u prošlosti smatralo da su ovo nekorisne, pa čak i štetne vodene površine (izvori bolesti i zaraze), da ih treba kultivisati ili čak isušivati.
"Zbog toga su mnoga od njih nepovratno uništena. Danas znamo da su vlažna staništa veoma važne vodene površine jer u njima žive rijetke biljke i životinje, kada ih ne bi bilo, značajno bi se narušila prirodna ravnoteža na Zemlji", dodali su.
Istakli su da iako je Crna Gora bogata značajnim vodenim staništima, treba uvijek znati da, kako su kazali, prirodni resursi nijesu neograničeni. "Naprotiv, oni su vrlo ograničeni i sa njima se mora postupati pažljivo".
Poručili su da su vlažna staništa među najproduktivnijim ekosistemima na zemlji.
"Ona podržavaju jako visok nivo biodiverziteta, pružaju utočište za mnoge rijetke vrste, stanište su miliona migratornih ili nemigratornih vrsta ptica močvarica, predstavljaju integralni dio hidrološkog ciklusa i igraju ključnu ulogu za održavanje kvaliteta i kvantiteta vode. Ona su često međusobno povezana, i obično predstavljaju zone tranzicije između vodenih i kopnenih ekosistema, kao što su šume i livade. Kao takva, vlažna staništa imaju ogroman direktan i indirektan značaj za ljude, kako ekonomski tako i kulturni", dodali su.
Iz MERT-a su naglasili da su močvarna područja su od neprocjenjive vrijednosti za život i ekonomski razvoj Zemlje u cjelini.
"Jer su izuzetno važni za prečišćavanje vodenih ekosistema, predstavljaju značajne lance ishrane, vezu između migratornih vrsta, efikasan sistem zaštite od poplava, itd. Svaki gubitak ovih područja istovremeno znači i osiromašenje prirodnih resursa značajnih za opstanak rijetkih predstavnika biodiverziteta i specifičnih ekosistema", poručili su.
Oni su podsjetili da je opšti zaključak na velikoj međunarodnoj konferenciji održanoj 02. februara 1971. godine u Ramsaru, iranskom gradu na obali Kaspijskog jezera, bio da “Prirodna vodena bogatstva nisu neograničena i s njima se mora postupati pažljivo".
Ramsarska poruka usvojena 1971. godine bila je i ostala osnova za, kako su kazali, zaštitu, očuvanje i mudro korišćenje vlažnih staništa širom planete.
Bonus video:
