Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedna nepoznata osoba.
Oni su 27. februara 1993. oteti iz voza “Lovćen 671” koji je saobraćao na pruzi Beograd-Bar. Srpska vojska iz Višegrada izvela je iz voza, na stanici u Štrpcima, 20 putnika nesrpske nacionalnosti, većinom Bošnjaka. Odveli su ih u nepoznatom pravcu, opljačkali i ubili.
Posmrtni ostaci svih žrtava ni 31 godinu kasnije nisu pronađeni. Nisu pronađeni ni nalogodavci, ali ni svi neposredni izvršioci zločina.
“Najstariji je imao 59 godina, a najmlađi samo 16. Od njih dvadeset, osam je bilo iz Crne Gore. Pronađeni su posmrtni ostaci samo četvorice”, saopšteno je iz juče iz Akcije za ljudska prava.
Predstavnik porodica žrtava u Štrpcima Demir Ličina kazao je juče u Bijelom Polju da se u protekloj godini gotovo ništa nije pomjerilo sa mrtve tačke kad je u pitanju rasvjetljavanje zločina u Štrpcima, starog više od tri decenije.
“Vraćanje procesa za zločin u Štrpcima na početak od strane suda u Beogradu, govori da država Srbija čvrsto stoji u zaštiti zločinaca. U Crnoj Gori svi pokušaji da se regulišu prava porodica, da li kroz odluku parlamenta ili na neki drugi način su blokirani”, kazao je Ličina.
Iz NVO Akcija za ljudska prava su poručili da lekciju o otmici voza u Štrpcima treba uvesti u nastavu istorije, kako bi se spriječilo da ljudi ponovo stradaju samo zbog svog porijekla.
“Apelujemo da se konačno procesuiraju nalogodavci i svi preostali neposredni izvršioci zločina, da se preduzme temeljna potraga za posmrtnim ostacima žrtava, da Crna Gora pravičnom izmjenom zakona uskoro obezbijedi status civilne žrtve rata porodicama stradalih i da se lekcija o ovom slučaju uvede u nastavu istorije”, saopštili su iz HRA.
Ta NVO je sprovela istraživanje o zločinu, koje je pokazalo da je većina ispitanika čula za otmicu putnika iz voza u Štrpcima, dok trećina nije (33,1 odsto).
Većina ispitanika, istakli su iz HRA, nije tačno informisana o tom zločinu.
“Činjenice o zločinu, da su putnike iz Srbije i Crne Gore oteli pripadnici vojske Republike Srpske, pošto su ih prethodno izdvojili kao Muslimane ili Bošnjake da bi ih opljačkali i ubili isključivo zbog etničke pripadnosti, poznate su tek četvrtini ispitanika, 23,4 odsto”, kazali su iz HRA, dodajući da je približno tačan odgovor dalo tek 15,4 procenata ispitanika. Netačne odgovore dala je većina - 61,2 odsto ispitanika.
“Najmanje su informisani oni od 18 do 24 godine (35,8 odsto), dok su najinformisaniji oni starosti preko 65 godina (88,2 odsto)”, naveli su iz HRA.
Iz te NVO podsjećaju da je u Crnoj Gori 2002. godine pravosnažno osuđen pripadnik jedinice “Osvetnici” višegradske brigade Vojske Republike Srpske Nebojša Ranisavljević, za učešće u otmici i ranjavanje jednog putnika. Poslednjih godina, kako su objasnili, ukupno je osuđeno 14 osoba za učešće u tom zločinu, od toga devet pravosnažno, dok je jedna osoba zaključila sporazum o priznanju krivice.
Komandant “Osvetnika” Milan Lukić osuđen je pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor zbog učešća u drugim zločinima kao što su dva masovna ubistva civila koje je žive spalio u kućama na dvije lokacije u Višegradu”, podsjetili su iz HRA.
Lukiću, napominju, za otmicu i ubistvo putnika iz voza u Štrpcima, još nije suđeno, iako je nedavno optužen za taj zločin od strane Suda Bosne i Hercegovine.
“Nalogodavci zločina i oni koji nisu spriječili ovaj zločin iako su bili upozoreni da će se desiti do danas nisu ni optuženi”, naglasili su iz HRA.
Iz HRA su podsjetili da su poslanici Građanskog pokreta URA Suada Zoronjić i Socijaldemokratske partije Adnan Striković podnijeli Skupštini Predlog rezolucije o zločinu u Štrpcima, 2022. godine. Taj predlog, naglasili su, do danas nije stavljen na dnevni red.
Presjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić kazao je juče da je zločin u Štrpcima planiran do posljednjeg detalja: “Ovaj zločin je planiran i u državnom vrhu Srbije i Crne Gore i smatramo da je ključno da budu procesuirani i one koji to još nisu... Svi nalogodavci i počinioci moraju da snose odgovornost. Želimo da Crna Gora smogne snage da obezbijedi pomoć porodicama ili doživotno starateljstvo...”
Potpredsjednik Bošnjačkog vijeća Bejto Šahmanović kazao je da prethodni ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović “ništa nije uradio po tom pitanju”.
“Takođe, poslanici Bošnjačke stranke bili su dio vlasti od 2009. i slobodno možemo pitati sve ove ljude šta su oni uradili za žrtve i njihove porodice da se sve ovo rasvijetli. Nijesu ništa uradili. Bile su im bitne njihove apanaže i zbog toga smo sad u ovoj situaciji”, kazao je Šahmanović.
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) pozvali su nadležne da doprinesu da pravda u tom slučaju bude zadovoljena kroz sveobuhvatne pravosnažne presude.
“...A da posmrtni ostaci svih ubijenih budu pronađeni i predati porodicama”, kaže se u saopštenju.
Iz te NVO su poručili da taj, ali i drugi zločini tokom 90-ih godina, nikad ne smiju biti zaboravljeni, već moraju služiti kao opomena za buduće generacije.
GA: Da se ne zaboravi...
Građanska alijansa (GA) organizovala je juče akciju informisanja građanki i građana o ratnom zločinu u Štrpcima koji se desio prije 31 godinu, dijeleći vozne karte slične onima kakve su putnici dobili tog dana.
Aleksandra Dubak iz GA je istakla da je važno da se građani Crne Gore informišu o ratnom zločinu u Štrpcima.
“...Naročito mlađim koji nemaju puno informacije o tome šta se desilo. Možemo reći da su stariji građani bili, uglavnom, informisani o tome šta se desilo. Mlađi ili nijesu čuli, ili nemaju dovoljno informacija o ovom događaju...”, rekla je ona.
Bonus video:
