Direktor Doma zdravlja u Mojkovcu Miloje Zejak tvrdi da se u toj ustanovi od 2016. godine ne obavljaju porođaji jer za to ne postoje uslovi.
On je, reagujući na navode iz Analize o procjeni kvaliteta njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori, koju je sprovelo Ministarstvo zdravlja u saradnji sa predstavništvom UNICEF-a u Crnoj Gori i uz stručnu pomoć međunarodne fondacije CURATIO, kazao da već osam godina Dom zdravlja Mojkovac ne obavlja porođaje.
Podsjeća da u tom Domu zdravlja “postoji stacionar sa dva kreveta za smještaj žena sa ginekološkim problemima, odnosno trudnica”.
“Rješenjem Ministarstva zdravlja iz 2016. godine određeno je da ustanova ispunjava uslove samo za pružanje stacionarne zdravstvene zaštite iz ginekologije i akušerstva sa ambulantom, ne i za obavljanje porođaja. To rješenje je doneseno nakon eksterne provjere kvaliteta stručnog rada u pogledu ispunjenosti uslova u stacionaru u Mojkovcu”, pojasnio je Zejak.
Eksternom provjerom, tvrdi, tada je utvrđeno da prema uslovima u pogledu prostora i obezbijeđene medicinsko tehničke opreme, nema uslova za vršenje porođaja, pa je i izmijenjeno prethodno rješenje Ministarstva zdravlja od 2012. godine, kojim je to bilo omogućeno.
Procjenjujući kvalitet njege u domovima zdravlja Mojkovac, Plav, Rožaje i Ulcinj, utvrđeno je da u tim ustanovama nije bezbjedno rađati.
“Od 2016. godine, odlukom Ministarstva zdravlja, ove ustanove mogu pružati usluge porodilišta samo za neodložne i hitne porođaje. Sve ustanove imaju prilično dobru infrastrukturu-porođajne sale s neophodnom opremom za normalnu prvu fazu i porođaj, uključujući instrumente za šivenje perineuma i intrauterine manipulacije, grijače, ambu balone i maske za novorođenčad, vakuum ekstraktore (s izuzetkom jednog objekta), pa čak i USG i CTG. U vrijeme naše posjete, u tri ustanove babice su pružale usluge 24 sata dnevno, a ginekolozi akušeri i pedijatri samo su dežurali. Tokom 2023. godine, dva porodilišta imala su samo po jedan porođaj, dok ih u druga dva nije uopšte bilo. Stoga je direktor jednog doma zdravlja odlučio da zatvori porodilište i ukine zadatke medicinskog osoblja na tim poslovima”, navodi se u studiji.
Eksperti konstatuju da je bilo teško ocijeniti kvalitet medicinske njege (vođenje normalnog porođaja, njega zdravog novorođenčeta i spremnost za upravljanje akušerskim i neonatalnim komplikacijama), budući da u vrijeme procjene, a ni skorije, u tim ustanovama nije bilo porođaja.
“Na osnovu razgovora s osobljem, analize medicinskih kartona i registara, te provjere dostupnosti opreme, ljekova i protokola/algoritama za upravljanje komplikacijama, zaključeno je da mnoge lokalne prakse nijesu u skladu s međunarodnim standardima i da ustanove primarne zdravstvene zaštite nijesu spremne da pruže kvalitetnu njegu u slučajevima komplikacija”, piše u studiji.
Zaključuje se da u ovim ustanovama nije bezbjedno rađati - nema mogućnosti za obavljanje hitnog carskog reza radi spasavanja života fetusa i majke u određenim slučajevima, nema opreme niti vještina za obavljanje potpomognutog vaginalnog porođaja, a da je slaba pripremljenost i znanje osoblja o neonatalnoj reanimaciji.
“Takođe, ne postoje kompleti ljekova i opreme s pisanim protokolima i algoritmima za hitnu akušersku njegu, a osoblje nema iskustva niti sigurnosti u postavljanju dijagnoze i liječenju teške preeklampsije/eklampsije, sepse i krvarenja prije ili poslije porođaja; nijesu dostupne zalihe krvi i proizvodi od krvi, a u pojedinim ustanovama nedostaju ljekovi, čak i neki neophodni...”, piše u studiji.
Prema procjeni, bezbjednije je i ekonomičnije da se u slučaju neodložnog porođaja ili komplikacija žene ambulantnim vozilima hitne pomoći upućuju u druge ustanove, što zahtijeva i unapređenje službi za hitna upućivanja u zemlji.
Bonus video:
