Crna Gora je i dalje u grupi koje je organizacija Fridom haus označila kao djelimično slobodne, korupcija posebno u pravosudnom sistemu i dalje ostaje neriješena, a selektivna pravda ostaje sistemski problem.
Zbog toga navodi se u posljednjem izvještaju Fridom hausa, u riziku od nasilja i napada su i novinari koji istražuju te teme.
Crna Gora je u izvještaju ocijenjena sa 69 od mogućih 100 bodova, dok je prošle godine imala 67 bodova.
U izvještaju se navodi da su vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića zbog tijesne političke većine bile odgovornije prema poslanicima u parlamentu, te da im je izglasano nepovjerenje onog trenutka kad su predstavnici naroda smatrali da ne ispunjavaju svoje obaveze u izvršnoj vlasti ili su zloupotrijebili funkcije.
Izvještaj apostrofira da građani i dalje imaju malo mogućnosti za značajno učešće i uticaj u javnim konsultacijama o zakonodavstvu i reformama politike, ali i da su planiranja budžeta i dalje nedostupna kao i neki podaci o ugovorima koje sklapa vlada.
U dijelu koji se odnosi na medije naglašeno je da u Crnoj Gori ima više nezavisnih medija, ali da je izvještavanje pojedinih na određene teme u korist određenih partija na vlasti ili u opoziciji.
Smatraju da je nacionalni emiter Radio i Televizija Crne Gore (RTCG) vodio uravnoteženiju uređivačku politiku.
Naglašavaju i da je većina medija u Crnoj Gori u stranom vlasništvu, ali i da je autocenzura i dalje prisutna.
"Novinari koje prate korupciju i organizovani kriminal i dalje su u riziku od nasilja", navodi se u izvještaju.
Navodi se da je tokom posljednjih godina vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori i njeni vjernici bili izloženi diskriminaciji i govoru mržnje, a da je DPS sveštenstvo okarakterisao kao neprijatelja države.
Međutim, naglašeno je da SPC u posljednje vrijeme uživa snažan politički uticaj.
"Poslije decenija izolacije od javnog života, crnogorski državni univerzitet se sve više angažuje, uključujući i kritičku misao...", piše u izvještaju
Istaknuto je da se smanjuje strah pojedinaca od odmazde da slobodno izraze svoje stavove u onlajn prostoru, a uobičajene su postale i otvorene kritike rada poslanika i ministara.
"Međutim, povremeno se dešavaju incidenti nasilja, prekomjerne upotrebe policijske sile", piše u izvještaju.
Navodi se da je Abazovićeva vlada prepoznala aktere civilnog društva kao strateške partnere u kreiranju vladinih reformi, iako su neki predstavnici civilnog društva kritikovali njene navedene reformske obaveze kao površne.
"Na sličan način kao i (Milo) Đukanović, Abazović je takođe optužio neke nevladine organizacije, koje kritikuju njegovu politiku, da rade protiv Crne Gore", navodi se.
U izvještaju piše da se nastavljaju napori da se ojača nezavisnost pravosuđa.
"Pravosuđe je i dalje podložno pritiscima struktura vlasti DPS-a i Abazovića, a korupcija je i dalje problem. Novi specijalni državni tužilac suočen je sa velikim zaostatkom predmeta koje je njegov prethodnik odbio da procesuira. Iako je krivično gonjenje oslobođeno stiska DPS-a, selektivna pravda ostaje sistemski problem. Još uvek postoje ozbiljni nedostaci u transparentnosti, otvorenosti, profesionalizmu i odgovornosti u pravosudnom sistemu... Ponovljeno suđenje Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću, dvojici lidera DF-a koji su optuženi za planiranje državnog udara 2016. godine, nastavljeno je 2023. godine", navodi se u izvještaju.
Fridom haus tvrdi da nasilni zločini nisu značajan problem, iako se posljednjih godina dogodilo nekoliko očiglednih ubistava koje su počinili članovi zaraćenih kriminalnih grupa.
"Uslovi u zatvoru ne ispunjavaju međunarodne standarde za obrazovanje ili zdravstvenu zaštitu, a zatvorski čuvari navodno nekažnjeno zlostavljaju zatvorenike", piše u izvještaju.
Ta organizacija navodi da se pripadnici Roma, Aškalija, Egipćana i drugih etničkih manjinskih grupa, kao i LGBT+ osobe, suočavaju sa diskriminacijom.
Fridom haus navodi i da žene u Crnoj Gori imaju zakonsko pravo na jednaku platu za jednak rad, ali da patrijarhalne društvene norme često ograničavaju njihov nivo zarada, kao i mogućnosti obrazovanja.
Karpi: Crna Gora je jedna od zemalja sa najvećim poboljšanjima u Evropi
Ekspertkinja Fridom hausa za Balkan, Aleksandra Karpi rekla je za Glas Amerike da je Crna Gora zanimljiva, zapravo da je jedna od zemalja sa najvećim poboljšanjima u Evropi ove godine, uz Češku, te da je dobila dva dodatna poena.
"Vidjeli smo poboljšanje u kapacitetu opozicije da skine sa vlasti DPS, koja je decenijama vladala, kao i njen lider Milo Đukanović. Ne treba da zaboravimo da se to desilo na početku i primjetno je jer pomjera zemlju ka demokratičnijem okruženju. Uočili smo i pokušaje nove vlade da se izvuče iz ustavne krize u kojoj se nalazila godinu-dvije, Ustavni sud ponovo funkcioniše i to je dovelo do poboljšanja kada je riječ o procesima koji se vode, pomaže da manji broj sudskih slučajeva ostaje zaglavljen i da građani brže stižu do pravde. Iako ima još prostora da se napreduje, kada je riječ o mogućnosti građana da učestvuju u demokratskom procesu i imaju funkcionalnu vladu – definitivno smo na putu poboljšanja. Mislim da, barem kada je reč o iskustvima građana u ovoj zemlji, vidimo razvoj u pozitivnom smeru u 2023.", rekla je Karpi.
Bonus video:
