Izložba Matice crnogorske "Crnogorsko ćirilsko štamparstvo 15. i 16. vijeka“, povodom 530 godina štamparske tradicije u Crnoj Gori, otvorena je u Nacionalnoj biblioteci Češke, u Pragu.
Kako je saopšteno iz Matice crnogorske, na izložbi koja će biti otvorena do 30. aprila, predstavljena su 24 ilustrovana panoa i prateći katalog na češkom i engleskom jeziku.
Program je realizovan uz podršku Ambasade Češke u Crnoj Gori i češke ambasadorke Janine Hrebičkove.
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović na otvaranju kazao je da je izložba ujedno i povod da se sve prisjete zajedničke, staroslovenske i hrišćanske baštine Crne Gore i Češke, u čijim temeljima je ugrađena ćirilo-metodska tradicija.
Kako je rekao, ta tradicija je dominantno oblikovala kulturno-jezički habitus crnogorskog i češkog naroda.
„Zahvaljujući djelatnosti ovih slovenskih svetitelja i prosvetitelja, njihovih učenika - sljedbenika, slovenski jezik je postao jedan od službenih, odnosno sakralnih jezika, uz grčki i latinski, tadašnje jedinstvene hrišćanske crkve, koji je sa svojim autentičnim pismima, glagoljicom i ćirilicom, bio raspostranjen kod Zapadnih, Istočnih i Južnih Slovena“, rekao je Jovović.
On je istakao da je to bilo presudno značajno za razvoj dalje pismenosti među slovenskim narodima.
„U tom kontekstu možemo sagledati i pojavu štamparstva u slovenskom svijetu, imajući, prije svega, u vidu činjenicu da među slovenskim narodima samo Česi, Hrvati, Crnogorci i Ukrajinci imaju inkunabule“, rekao je Jovović na otvaranju izložbe.
Kako je naveo, Česi među tim narodima posjeduju najbogatiji fond inkunabula – šezdesetak koje su štampane latiničnim pismom, dok Crnogorci imaju pet ćiriličnih inkunabula.
„Zbog toga je bibilioteka „Klementinum“ upečatljivi ambijent za prezentaciju srednjevjekovnog crnogorskog štamparstva“, rekao je Jovović.
Štamparska djelatost na prostoru Crne Gore krajem 15. i početkom 16. vijeka, prema njegovim riječima, predstavlja bogatu zaostavštinu koja je trajno oplemenila crnogorsku kulturnu riznicu.
Jovović je istakao da je taj civilizacijski iskorak napravljen u krajnje nepovoljim društveno-političkim okolnostima, u vrijeme osmanske invazije na Crnu Goru.
On je dodao da je takav razvoj događaja izmijenio kulturološki obrazac Crne Gore u narednim stoljećima.
„To je uzrokovalo da se djela srednjevjekovne tehnike štampe iz Crne Gore, kao i štampara sa crnogorskog prostora, poput Božidara Vukovića Podgoričanina, koji su djelovali u drugim sredinama, u kratkom periodu, do kraja 16. vijeka, potisnu i izgube na tlu Crne Gore“, rekao je Jovović.
Kako je kazao, bogoslužbene ćirilske knjige iz tih štamparija nalaze se u svjetovnim i crkvenim ustanovama širom država Balkana, ali i na tlu nekadašnje Austrougarske.
Jovović je rekao da je, kako je nasljeđe crnogorskog srednjevjekovnog ćirilskog štamparstva bilo rasuto daleko van države porijekla, Matica crnogorska uspjela u namjeri da fragmente pomenutih knjiga sabere u cjelinu.
„Simbolički otvarajući proces vraćanja ove baštine u crnogorsku kolektivnu memoriju, pri čemu je prezentovano nasljeđe dobilo internacionalno značenje, o čemu svjedoči i manifestacija u Pragu“, istakao je Jovović.
On je ocijenio da izložba dodatno otvara horizonte na polju kulturne saradnje između institucija Crne Gore i Češke, s obzirom da su odnosi između dvije države, odnosno naroda, naročito sadržajni u posljednja dva vijeka.
"To je razlog da te relacije do danas počivaju na obostranom iskrenom prijateljstvu", zaključio je Jovović.
Bonus video:
