Mjesna zajednica (MZ) Grahovo, koja je od Nikšića udaljena oko 40 kilometara, a 30 kilometara od mora, ne zna se da li ima više ljepota, potencijala ili problema.
Jedan od najvećih, posebno starijeg stanovništva, je neadekvatna zdravstvena zaštita. Grahovo je nekada imalo dva ljekara, rentgen, porodilište, zubnu ambulantu, a danas neadekvatno opremljenu ambulantu i ljekara koji dolazi srijedom po nekoliko sati, dok je medicinska sestra tu stalno.
“U ambulanti radi jedna izuzetno dobra medicinska sestra, a ljekar dolazi jednom sedmično, i još mora da obiđe više lokacija. Ambulanta je neuslovna, nemaju čak ni kompjuter, pa mještani po upute i recepte moraju da idu u Nikšić, što im predstavlja veliki problem. Poslaću dopis Ministrstvu zdravlja i Opštini jer ne bi tu trebalo velika sredstva uložiti kako bi ambulanta postala funkcionalna i kako bi medicinski radnici imali osnovna sredstva za rad”, kazao je predsjednik MZ Aćim Dabović.
On se nada se da će uz bolju infrastrukturu dva glavna potencijala Grahova, turizam i poljoprivreda, dobiti mogućnost da se što bolje valorizuju, jer bi to bila i “karta” da se zadrže mladi.
“Riječ je o, po prostranstvu, jednoj od većih mjesnih zajednica. Mislim da ne postoji mjesto u Crnoj Gori koje ima bolji geografski položaj - blizu je more, na 700 metara smo nadmorske visine, sa velikim potencijalom za poljoprivredu, ali i za turizam. Međutim, infrastruktura kako u Grahovu, tako i u selima i zaseocima, je u jako lošem stanju. Put koji s magistrale, kroz Grahovo i Nudo vodi do Hercegovine, i koji se računa kao regionalni put, nije više za upotrebu. Jako je prometan, a previše je uzan, ima mnogo odrona, u lošem je stanju, tako da nije ni bezbjedan”, naveo je Dabović.
Radi se, kako kaže, o 14 kilometara puta i vjeruje da njegova rekonstrukcija za državu ne bi bila velika investicija, a u Grahovo i Nudo bi dovela turiste.
“Lokalni putevi kroz sela su jako loši, čak i neasfaltirani. U lošem stanju je put od Nudola do Jabuke i dobar dio tog puta bi trebalo da se asfaltira. Put kroz selo Prisoja je Opština počela da radi. Urađeno je nekih 600 metara puta i nadam se da će ta dionica biti nastavljena”, kazao je predsjednik Mjesne zajednice koja se prostire na 26 hiljada hektara i ima oko 500 stalnih stanovnika.
Ističe da se Mjesna zajednica angažovala da u saradnji sa Upravom za šume, preko projekta prekogranične saradnje sa Hrvatskom, naspe put do Bijele gore, koja je dio planinskog masiva Orjen.
“Bijela gora je samo sedam kilometara udaljena od Grahova i ima ogromni potencijal za turizam. Imamo put koji je neupotrebljiv, a riječ je o planini od koje interes imaju i mještani i Uprava za šume i lovci. Očekujemo da se počne sa realizacijom projekta koji radimo zajedno sa Upravom za šume, i da sredimo pristupne puteve oko Borova, najvišeg vještačkog kompleksa šume u Crnoj Gori, sa 110 hektara koja je stvarno pluća Grahova. Nasućemo put do Bijele gore, postaviti neki hidrant u slučaju požara, a trebalo bi možda i uraditi vještačka jezerca, veća ili manja, i neka hranilišta”.
Grahovo je do 1964. godine imalo status opštine i Dabović ističe da se iz varošice stanovništvo ne raseljava, nego doseljava, ali da se zato sela i zaseoci prazne.
“Raduje me jer je Grahovo sigurno jedno od rijetkih sela koje se ne raseljava, nego naseljava. To nije slučaj sa selima koja pripadaju Mjesnoj zajednici Grahovo. MZ konstantno ima 500 stanovnika, a ljeti i do hiljadu. Kako se mjesto naseljava, kako ima dosta vikendaša, kako se više obrađuje i radi, kapaciteti Grahovskog jezera postaju mali. Imamo i zaseok Grahovac, koji se nalazi na oko 300 metara iznad jezera, gdje bi bilo dobro ugraditi pumpe kako bismo obezbijedili vodu za taj dio MZ”, kazao je Dabović.
Podsjetio je da je lokalna uprava prošle godine uradila vodovod za gornje Grahovsko polje i time olakšala život mještanima toga kraja.
“Velika naseljenost ljeti, kao i velika cirkulacija saobraćaja, uslovila je i bržu vožnju, pa smo se Opštini obratili da kroz Grahovo postavi nekoliko ležećih policajaca. Imamo problem i sa preopterećenim trafostanicama, pa struja često nestaje. Tražićemo od CEDIS-a da urade još koju trafostanicu i tako rasterete postojeće”.
U Grahovo su postavili kontejnere i riješili problem odlaganja otpada, a Dabović se nada da će to isto uspjeti i za Nudo.
“Svjesni smo da je u pitanju ogromna mjesna zajednica, da problema ima dosta, ali nadamo se da ćemo, makar one goruće probleme, uspjeti da riješimo”, rekao je Dabović.
Nekada imali svega 200 stanovnika manje od Nikšića
Grahovo je 1945. godine brojalo 4.700 stanovnika, dok je Nikšić imao svega 200 stanovnika više.
Nekada je u Grahovu bilo pet fabrika - za preradu malina, ljekovitog bilja, proizvodnju dugmadi, pilana i pogon za izradu rezanog alata. Imalo je više od 20 zanatskih radnji, kafana i mesara, ambulantu, banku... Bilo je, kažu stariji Grahovljani, i oko 500 zaposlenih, onoliko koliko danas Mjesna zajednica ima stanovnika. Između dva svjetska rata igrao se bilijar, čak su imali i fudbalski klub “Iskra”, a svako selo imalo je svoju čitaonicu. Šezdesetih godina prošlog vijeka bilo je naznaka da će u Grahovu poteći i crno zlato - nafta.
Bonus video:
