Ogromno interesovanje građana, dupke puna multimedijalna sala Opštine u kojoj se tražilo mjesto više i rasprava koja je trajala duže od četiri sata obilježili su okrugli sto o nacrtu Prostornog plana Crne Gore do 2040. koji je juče u organizaciji Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine održana u Tivtu.
Glavna planerka Svetlana Jovanović je istakla da planerski tim veoma drži do inputa koje dobija iz lokalnih samouprava i da je njoj lično “intencija da opštine budu maksimalno uključene u ovaj proces”.
“Državni i lokalni nivo moraju bolje i intenzivnije sarađivati i komunicirati, a u oblasti planiranja prostora neophodno je dati veće ingerencije lokalnim samoupravama što će i biti urađeno novim zakonskim rješenjima koja su u pripremi”, kazala je Jovanović.
Građani su najviše intersovanja pokazali za koridor planirane buduće brze obalne saobraćajnice koja će, kako je istaknuto, ići zaleđem primorskih gradova na višim kotama od aktuelne Jadranske magistrale i čiji će sastavni dio biti obilaznice oko primorskih gradova. Jovanović je istakla da je u nacrtu PP-a rješenje te saobraćajnice kroz Boku preko poluostrva Luštica a koje je svojevremeno tražila Uprava za zaštitu kulturnih dobara kao alternativu rješenjima koja bi mogla ugroziti status Kotorskog zaliva na Uneskovoj listi svjetske prirodne i kulturne baštine.
“Ni naši stručnjaci, ali ni strani ekspreti koje su po ovom pitanju bili angažovani, ne preporučuju koridor preko Luštice za ovaj dio brze primorske ceste, već predlažu koridor koji u najvećoj mjeri odgovara trasi paralelnoj sa postojećom magistralom, na višim kotama iznad gradova i zaobilaznicama koje će biti sastavni dio ove saobraćajnice. Dakle, predlaže se prelazak te ceste preko zaliva u rejonu rt Sveta Nedjela-rt Opatovo, ali nikako gradnjom mosta, već se ostavlja mogućnost da adekvatno rješenje prelaza koje neće ugroziti Unesko područje nađu stručnjaci na nivou tehničkih projekta. U svakom slučaju, koridor brze saobraćajnice preko Luštice je brisan jer je to neefikasno, veoma skupo, ekološki i prostorno problematično rješenje”, objasnila je Jovanović.
Kada je u pitanju interesovanje građana o koridoru gasovoda koji iz Azerbejdžana preko Turske, Grčke, Albanije i Crne Gore treba da dođe do Hrvatske i dalje prema zapadnoj Evropi, a koji je u prethodnim planovima bio definisan preko primorskog regiona Crne Gore, Jovanović je u vezi sa tim kazala da u nacrtu PP-a nema ucrtanog nikakvog koridora, niti trase gasovoda, već da je u tekstualnom dijelu plana “ostavljena tek strateška mogućnost da Crna Gora u nekom trenutku u budućnosti možda da krene u tu priču i gradnju gasovoda”.
“Međutim, kako sada stvari stoje, Crna Gora nema neke velike koristi od tog gasovoda, a imala bi velika ulaganja”, podvukla je Jovanović kojoj su građani sugerisali da u nacrtu PP-a ipak bude ucrtan potencijalni koridor gasovoda, ali ne preko primorja, već najmanje atraktivnim zemljištem u zaleđu, poput tzv. Kamenog mora u Cucama, kako “sjutra ne bi neki investitor iskoristio ove potencijalne nejasnoće i insistirao da se gasovod gradi za njega najjeftinijim putem posred Grblja, Krtola i Luštice i kroz dio crnogorskog teritorijalnog mora”.
Građani su ukazali i na probleme koje je donijela centralizacija planiranja i odlučivanja o prostoru, kao i povlađivanje interesima stranih investitora kroz brojne državne studije lokacije koje su donesene za najatraktivnije djelove obale, koje su nerijetko neusaglašene i sa do sada važećim planovima višeg reda. Kao jedan od takvih negativnih primjera izdvojen je DSL “Arsenal”, odnosno njegove izmjene iz 2018. za koje je Vlada tada otvoreno priznala da se rade u skladu sa željama i potrebama investitora “Portro Montenegra”, što je rezultiralo ucrtavanjem ambijentu neprimjerenih višespratnica, značajnim povećanjem koeficijenata izgrađenosti prostora i čak nasipanjem mora radi gradnje stambenih objekata.
“’Porto Montenegro’ već u pretplati prodaje kvadrat stana u toj novoj zgradi u novom naselju ‘Synchro’, a koje će sa tri i strane biti okruženo morem i djelimično građeno u moru, po cijeni od 21.000 do 25.000 eura za kvadrat. Gdje je tu javni interes i gdje je javni interes u ucrtavanju marina, pristaništa i privezišta bukvalno na svakom dijelu naše obale. Nemaju nam se djeca više gdje okupati u moru u sopstvenom gradu”, kazao je građevinski inženjer Ljubo Samardžić koji je istakao da je sa tivatskom obalom sve bilo u redu i nikakvih urbanističkih i ekoloških problema nije bilo dok je obalu planirala i o njoj se pitala Opština.
Bonus video:
