Izgradnja LNG terminala u Luci Bar, autoput kroz Crmnicu i gradnja na Maljeviku bile su glavne teme javne rasprave o Prostornog plana Crne Gore u Baru. Sala lokalne skupštine nije bila dovoljna da primi sve Barane koji su došli da podijele zabrinutosti i sugestije.
Prvi čovjek Bara, Dušan Raičević, kazao je da se na raspravi odlučuje o sudbini grada.
"Prostorni plan je najvažniji dokument koji jedna država ima pored ustava. Očekivanja lokalne uprave su da se jasno i precizno definiše namjena prostora", poručio je. On je kazao da je Bar u prethodnih 15 do 20 godina preoznat kao ozbiljna turističa destinacija.
Raičević je istao želju lokalne uprave da sve mreže glavnih saobraćajnica budu okrenute ka Baru kako bi se iskoristili potencijali grada i Luke Bar. On smatra da bi trebalo unaprijediti i željeznički saobraćaj.
"Jedna od važnih tema je i Izgradnja LNG terminala u Luci Bar. Očekujemo odgovore i dalje informacije kako će se postupati“, kazao je. On je ispričao da žele da se definišu dvije posebne zone budući da je Bar grad na dvije obale i podijeljen između zone morskog dobra i zone nacionalnog parka.
On misli da je ovo poslednji trenutak kada mogu jasno i precizno da definišu koje su to zone nacionalnog parka a koja je zona kojom upravlja Opština Bar. Pomenuo je i Crmnički kraj za koji smatra da je krajnje vrijeme da se stvore pretpostavke za dalji razvoj turizma.
Dejan Đurović, predsjednik skupštinskog Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, kazao je da je zadovoljan posjećenošću te da Bar ima povlašćeni položaj u tom odboru budući da je on Baranin kao i članovi odbora Branislav Nenezić i Momčilo Leković.
"Mislim da ćemo izvršiti nas zadatak a to je da Baru u ovom trenutku vratimo sjaj koji je on imao devedesetih godina. Bar je bio saobraćajni centar u svakom pogledu. Bio je to pomorski, železnički i drumski saobraćaj“, ispričao je Đurović.
Došlo je do promjene plana kada je u pitanju drumski saobraćaj u Crnoj Gori, kako je kazao, jer se neće graditi brza saobraćajnica već autoput koji će ići i prema Podgorici i Ulcinju a kod Virpazara će se ulivati u autoput Bar-Beograd-Budimpešta.
Ta dva autoputa će ići preko Bara, zaključio je, i imati direktnu vezu i za Skadrom, Tiranom i Atinom. Đurović misli da će to Baru vratiti „drumski sjaj“ koji je nekada imao.
Početak javne rasprave bio je posvećen LNG terminalu u Luci Bar. Branisalav Nenezić, poslanik u Skupštini Crne Gore i šef lokalnog parlamenta kazao je da se raspravlja o sudbini grada na mnogo godina. Pozvao je prisutne građane da sve one njihove probleme koji ne mogu biti riješeni prostornim planom oni upute Opštini Bar koja će pokušati da ih riješi.
"Više je razloga zbog kojih LNG terminal ne treba Baru. Prvi je članstvo u Evropskoj uniji gdje tačno stoji po zelenoj agendi, dekarboizacija, da se 2050. godine ukida snadbijevanje svim fosilnim gorivima. Teško da iko može opravdati takvu investiciju za kratak period“, poručio je Nenezić.
On je istako da je neko sebi dao za pravo da se biraju firme koje će raditi LNG terminal, te da je zabrinjavajuća posjeta ministara i predstavnika Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Luci Bar o kojoj se ništa ne zna. Postavio je pitanje da li je urađena strateška procjena za izgradnju LNG terminala.
Svetalana Jovićević, prostorna planerka je u ime tima koji je izradio Nacrt Plana, odgovorila je da ovaj dokument nije ništa detaljno o toj termi rekao.
"Osvrt na jadransko jonski gasovod kao daleka budućnost. LNG terminal nije planiran ovim planom a on se posebno ne bavi lokacijom LNG terminala. Nismo dobili konkretne informacije od resorsnog ministasrtva“, istakla je.
Uključila se i pravnica Vesna Čejović koja je kazala da nije tačno da se plan ne bavi LNG terminalnom, LNG se nalazi u planu.
Ona je kazala da mora postojati strateška procjena šta znači LNG terminal i gasna termno elektrana u Baru. Pozvala se na strana 173 i 242 porstornog plana koji pominju ove projekte.
"U nacrtu odnosno izvještaju o strateštkoj procjeni uticaja na životnu sredinu nema riječi o ovim objektima i kako će oni uticati na životnu sredinu i bezbjednost nas građana. Prilikom izgrade plana mora se definisati detaljno svaki mogući scenario kada su pitanju potencijalni incidenti postojanjem LNG terminala. Koliko će biti objekata pogođeno u slučaju incidenta, koliko povrijeđenih odnosno poginulih“, poručila je Čejović.
Jovićević joj je odgovorila da stvari vadi iz konteksta te da su na tim stranama ti projekti pomenuti kao strateški plan u samo jednom pasusu. Kazala je da je ona lično na strani zaštite i protiv izgradnje LNG terminala i da to nije predviđeno ni definisano Nacrtom Prostornog plana.
Crmničani zabrinuti za imovinu
Zamjerke na dokomunet koji je bio predmet javne rasprave imalo je i više Crmičana. U njihovo ime se obratio Andrija Lekić koji je kazao da planirani autoput treba da prođe kroz većinu Crminčkih sela i da bi ih to koštalo puteva, kuća, groblja, crkve i vinograda.
"Trase koridora prolaze kroz centar sela, konkretno Bukovik, kroz 35 parcela. Vraća se trend ulaganja u selu i ovakvim potezom biste uništili i istorijsku i kulturnu baštinu. Zbog čega stoji da put ide po sred sela i da mora da sruši domaćinstva stara preko 100 godina“, pitao je Lekić.
Od Jovićević je dobio odgovor da to nije tačno te da nijedna kuća neće biti strušena zarad autoputa. "Meni je to jednako važno kao da je nacionalni park u pitanju“, kazala je.
Ona je istakla da je možda razmjera karte takva da izgleda kao da će put ići preko kuća i dala garanciju da se to neće desiti.
Zabrinutost za svoju imovinu i đedovinu izrazili su i stanovnici sela Brčeli, Tomići, Podgor…
Moći će nesmetano da grade
Izvršna direktorica firme „Stonuba Montenegro“, Snežana Pekić, izrazila je zabrinutost što je Nacrtom Prostornog plana implementirana odluka o proglašenju zaštićenog područja parka prirode Katič.
„Uvidom u tu odluku uvidjeli smo da je neustavna i nezakonita. Nas predlagač nije obavijestio o ovome, nije bilo javne rasprave, i nije nam dao uvid u studiju zaštite“, kazala je i istakla da je firma koju zastupa vlasnik dijela parcele koji je proglašenim prirodnim dobrom a u dokumentaciji se pogrešno navodi da je vlasnik zemljišta Opština Bar.
Podgoričko preduzeće sa ruskim kapitalom “Sonuba Montenegro” kupilo je u septembru 2007. od Opštine Bar 200.000 kvadratnih metara zemljišta u Maljeviku za 32,5 miliona eura za potrebe gradnje luksuznog turističkog kompleksa u koji su prema najavi planirali da ulože oko pola milijarde eura.
Pekić je kazala da su oni prikupili svu dokumentaciju, sve saglasnosti i da se priprema prva faza radova i sprema prijava gradnje. „Ukoliko odluka Katič ostane u odnosu na lokaciju Maljevik to bi rezultiralo trajnom nemogućnosti za realizaciju projekta i samim tim bi investitor bio prinuđen da traži naknadnu ogromne štete. Pretpostavljam da se radi o grešci“, poručila je Pekić.
Jovićević je odgovorila da je ovdje riječ o jako važnom investicionom projektu za Opštinu Bar te predlaže da sa stručnim licima i rukovodstvom opštine razgovaraju o potencijalnim rješenjima. U taj razgovor, kako je kazala, moraće da uključe i Agenciju za zaštitu životne sredine.
Predstavnicama firme „Stonuba Montenegro“ je odgovorio i predsjednik Skupštine opštine Bar, Branislav Nenezić, i kazao da su na zajedničkom sastanku zauzeli stav da će se za ove i slične probleme Opština Bar direktno obratiti planerima i resornom ministarstvu kako bi se ovakve stvari otklonile.
Bonus video:
