Nezahvalno je govoriti da li je jučerašnji zemljotres glavni udar ili najava nekog slične jačine - jer takva iskustva postoje, kazala je juče “Vijestima” Jadranka Mihaljević iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Zemljotres je juče ujutro u 4 časa i šest minuta probudio veći dio građana Crne Gore, ali i pogranične djelove susjedne Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Epicentar potresa bio je na području planine Golije, šest kilometara jugozapadno od Čarađa, a jačina zemljotresa u žarištu iznosila je 5,3 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VII stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 16 km, a pričinjena je i značajna materijalna šteta na objektima u selima u blizini epicentra, ali i odrona na putevima…
Mihaljević je istakla da Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju već nekoliko mjeseci registruje seriju slabih do jakih zemljotresa koji su se “dešavali u cijelom centralnom regionu Crne Gore”.
“...Taj se pojas praktično pružao od Skadra u Albaniji, preko Podhuma, Skadarskog jezera, preko kotline Zete i Nikšića. Sa magnitudama do oko tri jedinice Rihterove skale, građani su neke od njih mogli osjetiti, a neki su za građanstvo prošli neopaženo”, objašnjava Mihaljević.
Ona je kazala da je od juče ujutru registrovan “veliki broj zemljotresa, vrlo malih do umjerene veličine, čija jačina do sada nije prešla magnitudu 3,5”.
“Prema istorijskom katalogu zemljotresa maksimalna magnitude zabilježena na ovom pravcu aktivnih rasjedanja je 5,5 (Bosna i Hercegovina, 1902. godine), uz više zemljotresa jačine magnitude od četiri do pet jedinica Rihtera. Drugim riječima, zemljotres je blizu očekivane maksimalne magnitude na ovom području”, kazala je seizmološkinja.
Zovu iz svih sela Golije i prijavljuju štetu
“Zovu me iz svih sela iz Golije, od Prenke do Kazanaca, do sela koja pripadaju Hercegovini, i prijavljuju štete na objektima - na kućama, štalama, bistijernama. Što je najbitnije, ljudi su zdravo i zdravo je i ono od čega ovdje narod najviše živi, stočni fond, sve je ostalo kako je bilo. Objekti će se popraviti, nadamo se”, kazao je predsjednik Mjesne zajednice Krstac u Goliji Dragoljub Manojlović, mjestu koje je bilo epicentar jučerašnjeg zemljotresa jačine 5,3 stepena Rihterove skale.
Stanovništvo toga kraja kaže da je to najjači zemljotres koji se u Goliji osjetio.
Miladinu Manojloviću zemljotres je srušio zid štale, ali kako kaže, dobro je da je pao sa spoljašnje strane, pa nije stradala stoka koja se unutra nalazila.
“Zadrmalo je, zaljuljalo, to je čudo. Poskakali smo žena i ja iz kuće. Učinjelo mi se da je dugo trajalo, ali vjerovatno nije bez desetak sekundi. Izlećeli smo vani i vidjeli da se štala ruši. Potrčali smo da vidimo da nijesu krave zatrpane, kad srećom zid je vani pao tako da stoka nije stradala. Unutra je bilo sedam krava i dvoje teladi. Šteta je velika, ali bitno je da su čeljad zdravo”, kazao je šezdesetpetogodišnji Miladin.
Pukotine od zemljotresa vidljive su i na spoljašnjim i na unutrašnjim zidovima na kući.
Njegov komšija i rođak Tomislav Manojlović kazao je da nije bilo prijatno slušati “tutnjavu”, ali da je najbitnije da nije bilo stradalih, a sva se šteta može nadoknaditi.
“Nezapamćen je ovakav zemljotres u Goliji. Treslo je, a ne znam kud da bježim. Po dnevnom boravku padaju sudi, flaše, sa regala pada sve. Ali, sve je dobro kad nema mrtvih glava. Štete ima, ali se šteta može nadoknaditi”, kazao je sedamdesetdvogodišnji Tomislav.
Na brojnim kućama i štalama u Goliji popucali su zidovi sa spoljašnje, ali i unutrašnje strane, otpao je malter, na pojedinim kućama oštećeni su krovovi, a zemljotres je na pojedinim mjestima izazvao i klizište. Uglavnom su oštećenja vidljiva na objektima starije gradnje.
Volonteri nikšićkog Crvenog krsta obišli su Goliju i uručili pakete hrane i higijene za devet porodica.
Kako su kazali u MZ Velimlje, i u toj mjesnoj zajednici ima dosta štete na kućama i pomoćnim objektima. Na mnogim kućama u Banjanima i u Oputnim Rudinama ima pukotina na zidovima, a štetu su pretrpjeli i konak i manastir na Sominini.
Goliju je obišao i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević sa saradnicima, kao i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova - Direktorata za zaštitu i spašavanje.
“Kao odgovorna lokalna samouprava odlučili smo da dođemo, posjetimo mještane i da im ukažemo na činjenicu da je Opština tu za njih u slučaju da postoji potreba za nekom pomoći. Naše službe koje su zadužene za procjenu štete u ovakvim prilikama obići će ovaj teren, tako da ćemo nakon nekog vremena znati koliko ćemo biti u mogućnosti da pomognemo. Ono što je najvažnije jeste da smo opredijeljeni da pomognemo i da su ovo prilike u kojima moramo da pokažemo da smo tu za građane, jer to je i osnova svake lokalne samouprave”, poručio je Kovačević.
On je obišao i Osnovnu školu “Branko Višnjić” na Krscu, gdje nastavu pohađa 12 učenika. Domar škole, Zoran Goranović, pokazao je oštećenja izazvana zemljotresom – u unutrašnjosti su popucali zidovi, dimnjak.
Vlada Crne Gore pomoći će u saniranju štete nastale prilikom zemljotresa na području Golije, u opštini Nikšić. Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, kojom predsjedava Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede će se upoznati sa stanjem na terenu i shodno propisanim procedurama donijeti odluke o daljem postupanju.
Predsjednik Opštine Plužine Slobodan Delić kazao je da se zemljotres osjetio i u Pivi, da je riječ o najjačem zemljotresu koji je on doživio.
“Imali smo nekoliko poziva da su, usljed zemljotresa, na objektima u seoskom području vidljiva naprsnuća. Komisija će u narednim danima, po obavještenju građana, obići predmetne objekte i konstantovati štetu”.
Nelegalna gradnja može skupo da nas košta
Mihaljević napominje da nelegalna gradnja ne ide naruku seizmičkoj sigurnosti objekata. Objašnjava da su naročito problematične zbog svoje konstruktivne nesigurnosti i čestog pozicioniranja na seizmički nepovoljnom terenu.
“Kad govorimo o ugroženosti gradova, pored seizmičke prirodne opasnosti, uvijek vodimo računa i o izgrađenoj sredini, prisustvu putne ili druge infrastrukture koja je od najveće vrijednosti, prisustvu kulturno-istorijskih objekta i generalno svim vrijednostima na tom prostoru. Naravno, uključujući i naseljenost, tj. samo stanovništvo”, kazala je Mihaljević.
Istakla je da je obalni region Crne Gore “područje najvećeg seizmičkog rizika”.
“Tek poslije toga izdvojili bismo središnji dio Crne Gore (Podgoricu, Danilovgrad i Nikšić) gdje je prirodna opasnost od zemljotresa nešto manja, ali je prisutna velika koncentracija stanovništva i funkcionalnih objekata”, kazala je Mihaljević “Vijestima”.
Anketa “Vijesti”: Nema panike
Momčilo Raković: Nisam osjetio jutrošnji zemljotres. Naravno, znam da se zaštitim. Čučnemo ispod stola, ili stanemo blizu vrata. Kao što rekoh, ovaj zemljotres nisam osjetio, ali jesam one prošlih nedjelja.
Ranko Dabanović: Osjetio sam zemljotres. Imam 60 godina. Pamtim onaj zemljotres 1979. godine. Ni tada nisam imao strah. Doživio sam to kao nešto što je prirodno. Nikakav strah nemam, za razliku od moje porodice. Moja supruga je odmah ušla na portale. Gledala je koja je jačina zemljotresa, gdje se desio, šta i kako... Nemam nikakav strah od toga. Ne umijem objasniti.
Igor Radulović: Živio sam u Kaliforniji 30 i kusur godina. Kalifornija je poznata po zemljotresima. Kao dijete se sjećam onog iz 1979. godine, i nije mi Bog zna kako teško pao. Tamo su česti zemljotresi. Svako malo ima zemljotresa tamo. Gradnja je malo drugačija. Kuće se prave od drveta i lamela. Lakše ti je kad ti padne greda na glavu, nego ploča. Nisam previše bio uplašen. Zemljotres, kao zemljotres. Idemo da živimo.
Bonus video:
