Nerijetko se susrećemo sa dezinformacijama, manipulacijama, senzacionalizmom i govorom mržnje, pa nam je zbog toga jasno zašto je važno da građani budu medijski pismeni. Samim tim, jasno je koliki značaj ima medijska pismenost u suzbijanju navedenih pojava.
To je tokom prezentacije istraživanja javnog mnjenja "Medijska pismenost u Crnoj Gori" koje je organizovala Agencija za elektronske medije (AEM) kazala Ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
"Nažalost, i dalje se ne možemo pohvaliti sjajnim rezultatima kada je u pitanju stanje medijske pismenosti u Crnoj Gori. Prema istraživanju nevladine organizacije (NVO) 'Institut za otvoreno društvo' iz Sofije, koje je korišćeno za potrebe izrade Medijske strategije 2023-2027, Crna Gora se 2021. godine našla na samom dnu ljestvice kada je u pitanju medijska pismenost", rekla je Vujović.
Istakla je da medijska pismenost nije luksuz, "već temelj demokratskog društva".
Dodala je da je ključno osnažiti građane da budu informisani, angažovani i kritički osviješteni članovi društva.
"Kao što ste upoznati, nedavno je usvojena prva Medijska strategija sa pratećim Akcionim planom 2023-2024, koja stavlja naglasak na jačanje medijske pismenosti među građanima i predstavlja sveobuhvatan okvir za promociju kritičkog razmišljanja, razvoj digitalnih vještina i prevenciju digitalnog nasilja. U sklopu Medijske strategije, imamo brojne aktivnosti kojima tretiramo pitanje medijske pismenosti, kao jednu od osnovnih vještina digitalnog doba. To više nije opcionalna vještina u današnjem svijetu, već je neophodna za aktivno učestvovanje u modernom društvu", rekla je Vujović.
Istakla je da je medijska pismenost izazov "za svakog pojedinca u našem društvu".
Vag: Kada se neprovjerene vijesti šire iz više različitih izvora, kod čitalaca se može stvoriti iluzija da su one istina
Šefica Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori, Dominik Vag kazala je da se medijska pismenost odnosi "na sposobnost kritičke obrade različitih medijskih poruka".
Naglasila je da je medijski pismenim pojedincima omogućeno da razumiju medijski sadržaj, a to je, prema njenim riječima, važno u očuvanju demokratije.
"Kada se neprovjerene vijesti šire iz više različitih izvora, kod čitalaca se može stvoriti iluzija da su one istina, s obzirom na njihovo široko medijsko prisustvo", kazala je Vag.
Prema njenim riječima, istraživanje je pokazalo da društvene mreže predstavljaju jedan od glavnih kanala komunikacije.
"Televizija ostaje primarni izvor informacija. Građani medijsku pismenost prvenstveno doživljavaju kao sposobnost vrednovanja različitih medijskih sadržaja, dok je manji dio vezuje za druge aspekte, kao što je kreiranje medijskog sadržaja...", ocijenila je Vag.
Naglasila je da mediji mogu uticati snažno na javno mnjenje.
Bakić: Kroz napore u podizanju medijske svijesti, društvo gradi otpornost na autoritarne tendencije
Direktorica AEM Sunčica Bakić kazala je da tradicionalna regulacija očekuje od građana vid otpornosti na dezinformacije.
"Kroz napore u podizanju medijske svijesti, društvo gradi otpornost na autoritarne tendencije. Promoviše inkluzivno i pluralističko javno mnjenje koje je ključno za ostvarivanje demokratskih vrijednosti i procesa. Zbog toga aktivnosti koje sprovodimo počivaju na dva nivoa. Prvi ima za cilj da se obezbijede podaci o stanju medijske pismenosti kako bismo u borbu za podizanje kritičkog nivoa svijesti ušli spremni i kako bismo identifikovali grupe koje zahtijevaju našu posebnu pažnju", rekla je Bakić.
Dodala da drugi nivo podrazumijeva podizanje svijesti o medijskoj pismenosti u identifikovanim grupama.
Bakić naglašava da "najstariji članovi društva zahtijevaju pomoć u snalaženju u moru dezinformacija".
Raičević: Svaki telefon je medij, svaki nalog je postao način za komunikaciju
Vladimir Raičević (IPSOS) kazao je da svjedočimo napredovanju u pogledu informisanosti.
Napomenuo je da je istraživanje je sprovedeno na uzorku od 1.003 osobe.
On je kazao da 21 odsto ispitanika provodi više od šest sati na internetu.
"Tri četvrtine građana posjeduje nalog na nekoj društvenoj mreži. Fejsbuk je dominantan (64 odsto), potom Instagram (59 odsto), Jutjub (28 procenata). Danas je svaki telefon medij, i svaki nalog je postao način za komunikaciju. Tri četvrtine građana Crne Gore informiše se, više puta nedjeljno, putem televizije, a zatim onlajn medija. Radio se polako vraća na scenu", ocijenio je Raičević.
Istakao je da "starosna grupa od 16 do 29 godina, najviše koristi društvene medije, što je očekivano".
Raičević je kazao da građani najviše vjeruju "onome što čuju od osoba iz okruženja".
"Tradicionalni mediji uživaju veće povjerenje. Televizija ostaje ključna za provjeru istinitosti, a internet za ažurno informisanje", kazao je Raičević.
Prema njegovim riječima, televizija ima najveći uticaj na mišljenje građana.
"Primijećeno je da mediji mogu uticati na politička opredjeljenja i odluke - kako kroz pristrasno izvještavanje, tako i kroz neravnotežu u količini medijskog prostora posvećenog različitim gledištima... Internet, odnosno društvene mreže i internetske publikacije, najčešće su opaženi kao izvor lažnih vijesti...", kazao je Raičević.
Kako objašnjava, rezultati istraživanja su pokazali da pet odsto građana smatra da lažne vijesti nijesu prisutne u Crnoj Gori, dok 68 procenata smatra da predstavljaju prijetnju demokratiji.
Raičević je kazao da je indeks medijske pismenosti 12,2, pri čemu se njegova vrijednost može kretati od 0 do 25. To će, prema njegovim riječima, biti parametar za bilježenje daljeg napretka ili stagnacije.
"Medijsku pismenost građani primarno doživljavaju kao sposobnost procjene različitih medijskih sadržaja. Oko 90 procenata građana smatra da je medijska pismenost važna za građane...", rekao je Raičević.
Bonus video:
