Davno prevaziđeni i gradivo i udžbenici: Nakon više od deset godina, počelo revidiranje programa za osnovnu školu

"U nekoliko posljednjih godina imamo problem sa odzivom autora na naše konkurse, za sve predmete", kazala je direktorica Zavoda za udžbenike Aleksandra Hajduković. "Trudićemo se da programi promovišu inkluzivnost, održivost i globalno građanstvo, da budu prilagodljivi kako bi se mogli stalno usklađivati sa društvenim i tehnološkim promjenama", obećavaju iz Ministarstva prosvjete

23844 pregleda 30 reakcija 11 komentar(a)
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

Predsjednik, Skupština, Vlada, sud, izbori, političke partije i koalicije, poslanici, premijer, ministri, njihove dužnosti i način funkcionisanja su dio onoga što ovih dana odgovara dobar dio desetogodišnjaka iz predmeta Poznavanje društva za peti razred osnovne škole.

Udžbenik autora Tatjane Burzan, Snežane Turković i Srđana Vukadinović više od deceniju i po izaziva pažnju djece, roditelja i stručne javnosti, a opravdano se postavlja pitanje da li su te teme prilagođene uzrastu.

Taj udžbenik prvi put je štampan 2008, a kako kaže direktorka Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Aleksandra Hajduković, nije i jedini koji je zreo za promjenu.

“Svjesni činjenice da su i neki drugi udžbenici ‘zreli’ za promjenu, planirali smo da raspišemo javni poziv, odnosno da mijenjamo udžbenike za sve razrede osnovne škole. Međutim, još čekamo nove planove i programe, na osnovu kojih će se raditi novi udžbenici”, naglasila je Hajduković.

Osim iščekivanja novih nastavnih planova i programa, Zavod se suočava i sa manjkom autora:

“Mi, kao što znate, udžbenike nabavljamo putem javnog konkursa. Pomenuli bismo da u nekoliko posljednjih godina imamo problem sa odzivom autora na naše konkurse, za sve predmete”, naglasila je Hajduković.

Skoro deceniju od fijaska sa prepisivanjem planova i programa od Hrvatske, kako su kazali iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, radi se na novim planovima i programima.

Obrazovanje je navodno “reformisano” 2017. godine, ali su se nešto krupnije promjene desile samo u sektoru visokog školstva. Reforma osnovne i srednje škole ostala je u sjenci afere - tadašnji Nacionalni savjet za obrazovanje usvojio planove i programe iz fizičkog vaspitanja, istorije, geografije, pa i crnogorskog jezika, prepisane od hrvatskih kolega.

Ministarstvo, kojim sada rukovodi Anđela Jakšić Stojanović, tvrdi da je planirana izmjena nastavnih programa i planova.

“U toku su pripreme. Planirano je da se radi ove godine, zaključno sa 2025”, kažu iz tog resora.

Jakšić Stojanović
Jakšić Stojanovićfoto: Nikola Saveljić

Naglašavaju da će se na izmjenama programa raditi postepeno i temeljno, uz kontinuiranu saradnju sa nastavnicima iz prakse.

“Prvo će se raditi za prvi ciklus osnovnih škola (prva tri razreda). Izmjene će biti značajne i sveobuhvatne, što će podrazumijevati da se prethodno urade pilot projekti. Težićemo da novi nastavni programi budu prilagođeni savremenim potrebama i izazovima, fokusirani na razvoj kritičkog mišljenja, kreativnosti, digitalnih vještina i emocionalne inteligencije. Trudićemo se da programi promovišu inkluzivnost, održivost i globalno građanstvo, da budu fleksibilni i prilagodljivi kako bi se mogli kontinuirano usklađivati sa društvenim i tehnološkim promjenama. Pratiće ih i digitalizacija nastave i izrada novih modernih udžbenika”, obećavaju iz Ministarstva prosvjete.

Vodeći obrazovni sistemi, poput Finske koja je godinama u vrhu tabele na PISA testiranjima, revidiraju svoje obrazovne programe svakih 10 godina.

Viša pravna savjetnica u nevladinoj organizaciji Centar za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović upozorava na to da je “od posljednje velike reforme obrazovnog sistema u Crnoj Gori 2017. godine prošlo sedam godina, što je ozbiljan vremenski period koji zahtijeva analizu učinaka i procjenu promjena”.

“Čak i da je tadašnja reforma i urađena u duhu neophodne suštine i sadržine, kako kroz kurikulume, tako i kroz sam nastavni proces, a znamo da nije, ako se sjetimo slučaja prepisivanja iz hrvatskih kurikuluma za pojedine predmete, ubrzani tehnološki napredak i vještačka inteligencija zahtijevaju kontinuirano praćenje i ažuriranje nastavnog sadržaja i procesa nastave. Nažalost, to nije slučaj kod nas, tako da niti je sistem obrazovanja ikada istinski reformisan ni u minimumu zahtjevnih promjena i potreba, niti postoji svijest da je ovo jedna od prioritetnih oblasti razvoja društva”, ocijenila je Kaluđerović.

Kaluđerović
Kaluđerovićfoto: Savo Prelević

Prema njenim riječima, sve dok vlasti ne odustanu od taktiziranja partikularnim interesima u oblasti obrazovanja, Crna Gora neće bitno napredovati, bez obzira na deklarativne stavove o unapređenju i reformama, što potvrđuju poražavajuće loši rezultati na PISA i drugim međunarodnim testiranjima u odnosu na OECD zemlje.

“Brojni su primjeri prevaziđenosti sistema ili njegovih nelogičnosti. Na primjer, imamo nepojmljivo teško gradivo predviđeno udžbenicima poznavanja društva za peti razred. Desetogodišnjake tjeramo da nauče i razumiju sve o izborima i izbornom procesu u Crnoj Gori, državnom i uređenju organa vlasti kroz nastavnu jedinicu koja je pojmovno i stilski razumljiva nivou studenata. S druge strane, predmet Građansko vaspitanje u školama je izgubio status obaveznog predmeta i marginalizovan je kroz njegovo pozicioniranje kao izbornog, ali i način odabira onih koji ga predaju. Uništen je, dakle, odlično zamišljeni koncept da se u najranijem školskom uzrastu, kroz takav jedan predmet, djeci na dostupan i prijemčiv način, kroz igru, asocijacije... približe najsloženiji društveni procesi i izazovi, kao i da se uče kritičkom promišljanju i preispitivanju”, kaže Kaluđerović.

Zbog svega toga, naglašava ona, i dalje imamo reproduktivno učenje i “eliminisanje” školskih obaveza, što rezultira potpunom nezainteresovanošću djece, koje teško može privući proces nastave sa ovakvim oblikom obrazovanja od 15 jednako bitnih predmeta i njihovim obimnim teorijskim sadržajem za puko usvajanje.

Poznavanje društva korigovali više puta

Kad je u pitanju udžbenik iz predmeta Poznavanje društva za peti razred, Hajduković kaže da su i u Zavodu, na osnovu samoevaluacije koju konstantno sprovode, uočavali određene manjkavosti.

“…I korigovali, u komunikaciji sa autorima, ono što se moglo korigovati. Tako smo uradili i kad je u pitanju ovo što pominjete. Ovaj udžbenik je nastao još 2008. i od tada je pretrpio značajne izmjene. Mi smo, u želji da dođemo do kvalitetnijeg rukopisa, odnosno udžbenika, više puta raspisivali konkurs za izradu novog udžbeničkog kompleta (udžbenik i radna sveska) za taj predmet. Nažalost, na ovaj konkurs se nije javio niko”, naglašava Hajduković.

Kazala je i da Zavod nema pravo da mijenja teme u udžbenicima, jer one prate plan za određeni razred.

Bonus video: