Nadležni u Crnoj Gori nemaju ozbiljan pristup prema posljedicama klimatskih promjena, ocijenila je izvršna direktorica nevladine organizacije Grin houm (Green Home), Azra Vuković, dodajući da to nije slučaj samo sa aktuelnom već i sa prethodnim vladama.
Vuković je rekla da su klimatske promjene kompleksan fenomen i osim prirodnih, postoje i uticaji koji nastaju dejstvom čovjeka.
Ona je, govoreći o posljedicama klimatskih promjena na zdravlje ljudi, rekla da je prošla godina bila najtoplija izmjerena, a povećane temperature mogu dovesti do uticaja na zdravlje ljudi.
“Ako govorimo o dužim periodima bujičnih kiša, gdje imamo povećanu mogućnost poplava, onda možemo govoriti i o riziku po živote ljudi jer imali smo prilike da globalno gledamo velike poplave, gdje je veliki broj ljudi zapravo i stradao u takvim uslovima”, rekla je Vuković agenciji MINA.
Odgovarajući na pitanje koliko su građani u Crnoj Gori svjesni problema koji donose klimatske promjene, Vuković je problematizovala to što dio ljudi smatra da su klimatske promjene teorija zavjere.
Vuković je rekla da postoje jasni pokazatelji da “živimo u vremenu klimatskih promjena i da se mi zapravo suočavamo već sada sa klimatskim promijenama”.
“Iako na njih nijesmo spremni niti za adaptaciju, niti za mitigaciju, dakle niti za ublažavanje, niti za adaptaciju kao država i negdje u prethodnim godinama nijesmo dovoljno radili na tome da postanemo spremni za klimatske promjene”, kazala je Vuković.
Prema njenim riječima, spremnost za klimatske promjene ogleda se kroz pripremu različitih planova.
“Koji će doprinijeti da ne trpimo ozbiljne posljedice zbog klimatskih promjena i u poljoprivrednoj proizvodnji i u gubitku biodiverziteta i u turističkim aktivnostima. Tako da mi tu i dalje kaskamo puno za realizacijom aktivnosti”, dodala je Vuković.
Ona je navela da klimatskim promjenama u Crnoj Gori najviše doprinosi korišćenje fosilnih goriva za proizvodnju električne energije.
Vuković je rekla da se može govoriti i o saobraćaju kao velikom uzročniku klimatskih promjena.
Prema njenoj ocjeni, ljudi u Crnoj Gori nijesu dovoljno spremni da se odreknu komfora, prije svega indvidualnog prevoza, kako bi smanjili uticaj na klimatske promjene.
Vuković je rekla da je mali procenat građana svjestan uticaja klimatskih promjena na zdravlje.
“Ali se bojim da nije spreman da dodatno tome doprinosi, nego se oslanjamo na to da velike sile trebaju da smanje svoje zagađenje na globalnom nivou, a da to nijesmo mi. Smatram da treba svako da da doprinos u onoj mjeri koliko je to moguće kako na individualnom, tako na nacionalnom nivou, a svakako i na globalnom”, poručila je Vuković.
Odgovarajući na pitanje o odnosu nadležnih prema posljedicama klimatskih promjena, Vuković je rekla da ne vidi ozbiljan pristup.
“Ali kad to govorim, govorim u širem kontekstu, ne mislim samo na trenutnu vlast, nego i na prethodne. Rekla sam kako već nekoliko godina niz strateških dokumenta koji je trebalo donijeti i definisati u Crnoj Gori, nije donešeno, jer ljudi koji su bili zaduženi za te oblasti nijesu su bavili svojim poslom”, rekla je Vuković.
Ona je napomenula da nijesu donijete ni strategije biodiverziteta i upravljanja odpadom.
“Kada nemate strateški planski okvir, onda sve što se radi, radi se ad hoc. Nemamo prostorni plan u Crnoj Gori, već godinama unazad i on je sada opet u nekoj fazi nacrta”, rekla je Vuković.
Ona je problematizovala i aktivnosti na lokalnom nivou navodeći da lokalne samouprave realizuju aktivnosti koje ne služe svrsi.
Vuković je rekla da država još nije donijela nacionalni energetski i klimatski plan za period do 2050. Godine i podsjetila da je od 2018. godine taj plan u “nekoj fazi pripreme”.
“Ono što sada imamo jeste aktivnosti Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u pravcu realizacije tog plana, gdje se od Crne Gore očekuje da definiše koja će to biti godina kada će prestati da koristi fosilna goriva za proizvodnju električne energije”, rekla je Vuković.
Ona je dodala da se očekuju i odgovori kako će dalje država razvijati energetske politike, šta će biti alternativa Termoelektrani u Pljevljima, odnosno koji su to drugi izvor električne energije kojima će Crna Gora da obezbijedi svoje potrebe za energijom, kako bi odgovorila svim zahtjevima.
Vuković je rekla da će biti potrebno donijeti i stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu i dodala da je više brine implementacija tog kao i brojnih drugih akata.
“Jer vidjeli smo da Crna Gora čak i onda kada donese određena strateška akta ima problema u realizaciji”, rekla je Vuković.
Ona je, govoreći o tome na koji način se mogu smanjiti posljedice klimatskih promjena, kazala da treba jačati svijest građana kroz činjenice koje su već dostupne.
“U smislu naučnih činjenica, naučnih dokaza da se ove promjene dešavaju. Smatram da javnost treba informisati o tome da se klimatske promjene dešavaju, da to jeste stvarnost u momentu u kojem živimo i da postoje način na kojem možemo da ublažimo te klimatske promjene, ali da se na njih adaptiramo”, dodala je Vuković.
Ona smatra da se u Crnoj Gori mora govoriti o visokom riziku nestanka Ade Bojane, Buljarice, usljed povećanja nivoa mora.
Vuković je rekla da je zagovornik kaznene politike.
“Zato što je činjenica da se prema životnoj sredini ophodimo bez nužne pažnje i u tom smislu definitivno da jesam zagovornik kaznenih mjera u najširem mogućem smislu”, rekla je Vuković.
Ona je kazala da je u Crnoj Gori upravljanje otpadom problematično kao i da je izraženo krčenje šuma.
“Definitivno da jesam zagovornik kaznenih mjera, kako bi se spriječilo sve ono što je na kraju nelegalno, jer to na kraju jesu sve nelegalne i nedozvoljene aktivnosti, a sve to kumulativno ima uticaj na klimatske promjene”, rekla je Vuković.
Govoreći o svijesti mladih o posljedicama klimatskih promjena, Vuković smatra da je potrebno puno raditi na jačanju svijesti i mladih i građana generalno.
Vuković je rekla da bi to trebalo uraditi kroz edukaciju jer, kako je dodala, iz nje sve proizilazi.
“Ono što smo imali u prethodnim godinama jeste urušavanje obrazovnog sistema. Ako govorimo o oblasti biologije, životne sredine, to svakako, jer imamo mnogo manji broj časova koji su posvećeni ovim oblastima i samim tim nivo znanja djece i mladih je mnogo manji u odnosno na ranije”, rekla je Vuković.
Vuković je rekla da se, kada se govori o životnoj sredini, ona posmatra kao nešto što sprečava razvoj, “što zapravo bi trebalo da bude potpuno suprotno”.
“Zapravo u održivom razvoju bi trebalo da sve strane budu izbalansirane i trebalo bi da funkcionišemo kao jedno društvo koje može da se razvija i ekonomski, a da pritom sačuvamo ono što jeste životna sredina i ono što jeste naša priroda i prirodni resursi koje ima”, smatra Vuković.
Govoreći o poglavlju 27 u pregovorima sa Evropskom unijom, Vuković je rekla da je politička situacija, koja je bila nestabilna u prethodnih nekoliko godina, “dovela do toga da mi nijesmo imali napredak u ovoj oblasti”.
Ona je rekla da i zakoni koji su doneseni prije nekoliko godina, već su spremni za izmjene i dopune.
“Jer se legislativa u ovoj oblasti brzo mijenja, kako napreduje tehnologija, kako napreduju znanja u ovoj oblasti, tako napreduje i legislativa, ali isto tako su i zahtjevi EU se stroži u ovoj oblasti”, rekla je Vuković.
Bonus video:
