Najveći izazov i prepreka u obrazovanju djece sa oštećenim vidom su neadekvatna i nepristupačna literatura. Stanje dodatno otežava to što u crnogorskom obrazovnom sistemu ne postoji udžbenik za opismenjavanje djece na Brajevom pismu.
To je “Vijestima” kazao izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović.
On je objasnio da bi se stanje osoba sa djelimičnim ili potpunim oštećenjem vida znatno poboljšalo da je Skupština Crne Gore ratifikovala Predlog zakona o potvrđivanju Marakeškog ugovora za olakšanje pristupa objavljenim djelima za osobe koje su slijepe, slabovide ili imaju druge poteškoće u korišćenju štampanih materijala.
Vlada je usvojila taj predlog 2021. godine, a njime se omogućava razmjena prilagođene literature za slijepe i slabovide osobe među državama, ali i produkcija takvih sadržaja u državi potpisnici.
U informaciji Vlade koja je usvojena prije skoro tri godine, navodi se da se u svijetu, svake godine, objavljuju milioni knjiga, a da je jedan do sedam procenata raspoloživo za 285 miliona slijepih i osoba sa poteškoćama sa vidom.
ZUNS: Uždbenici komplementarni literaturi Resursnog centra
Iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva (ZUNS) “Vijestima” su kazali da su sa Resursnim centrom potpisali ugovor o sticanju prava na pripremu, štampanje i prilagođavanje na Brajevom pismu i dostupnom formatu udžbenika i drugih nastavnih sredstava za djecu sa smetnjama vida.
“...Kao i još nekoliko aneksa istog ugovora, čiji je predmet sticanje prava na pripremu, prilagođavanje i štampanje na Brajevom pismu za 107 izdanja knjiga Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva za osnovnu školu i gimnaziju. Takođe, ZUNS je sa Organizacijom slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin potpisao ugovor o sticanju prava na pripremu, prilagođavanje i štampanje na Brajevom pismu i dostupnom formatu udžbenika i drugih nastavnih sredstava za djecu sa smetnjama vida od 24. 4. 2023. godine. Ovim ugovorom ZUNS je prenio prava na Resursni centar za osam naslova za osnovnu školu”, objasnili su iz ZUNS.
Istakli su da su svi udžbenici koje oni izrađuju “u potpunosti komplementarni sa onim koje radi Resursni centar za djecu i mlade”.
Dodali su da je to izdavaštvo 2011. godine objavilo i Priručnik za rad s djecom sa smetnjama vida koji potpisuju autorke Zorica Tončić i Danka Vuletić.
“U Priručniku se razmatraju posljedice smetnji vida na obrazovanje slabovide djece, kao i načini prevazilaženja tih posljedica u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore. Predloženi su načini i modeli mogućih aktivnosti i konkretni postupci u obezbjeđivanju podrške slabovidoj djeci radi njihovoga uspješnog školovanja i boljeg socijalnog tretmana. Budući da ne postoji obuka nastavnika za rad s djecom sa smetnjama vida, priručnik nudi opis problema, način prevazilaženja istog i konkretan program obuke”, objasnili su iz ZUNS.
Nema bukvara
Macanović je “Vijestima” kazao da je Savez slijepih 2013. realizovao projekat koji su nazvali “Bukvar za opismenjavanje djece sa oštećenim vidom na Brajevom pismu”.
“Dali smo predlog, na koji način bi trebalo opismenjavati djeca na Brajevom pismu. Napravili smo cijeli udžbenik i priručnik za njegovo korišćenje. To smo tada predali Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva. Naš predlog je dobio pozitivno mišljenje od ZUNS i tu je proces zastao. Dalje je ZUNS trebao da procesuira taj udžbenik, kao i da ga izdaje”, rekao je Macanović.
Kazao je da udžbenik nije mogao biti adekvatno uređen, jer Brajevo pismo nije standardizovano u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, proces standarizacije još traje.
“Standardizacija Brajevog pisma podrazumijeva zvanično usvajanje od nadležnih institucija u sistemu. Savez slijepih je predlagao standarizaciju pisma, a proces je pokrenuo Resursni centar. Savez slijepih je, čak, imao člana u komisiji koji je radio na tom dokumentu, a on je doveden skoro do finalnog teksta. Onda je došlo do kadrovskih promjena i zaustavio se proces. Standardizacija podrazumijeva donošenje dokumenta kojim će se utvrditi tačno koji Brajevi znakovi se koriste za koje simbole, brojeve, znakove interpunkcije...”, kazao je Macanović.
Naglašava da se u Crnoj Gori “sve vrijeme koristi standard iz davnih vremena, bivše SFRJ”.
“Djeca sa oštećenjem vida, kako sa djelimičnim, tako i potpunim, nemaju adekvatnu literaturu. Ono što postoji u sistemu je da, prema mojim informacijama, ZUNS na zahtjev roditelja i škola ustupa udžbenike u elektronskom (pdf) formatu za određene predmete. Tako dobijeni udžbenici nijesu u potpunosti pristupačni zato što je taj dokument, u stvari, priprema za štampanje udžbenika. On često nije kreiran po standardima koji omogućavaju čitaču ekrana, softveru koje koriste osobe sa oštećenim vidom, da očita taj dokument”, zaključuje Macanović.
Bonus video:
