Institut za javno zdravlje (IJZ) savjetovao je građanima da, s obzirom na najavljeni topli talas do 10. avgusta, borave u hladu i izbjegavaju direktno izlaganje suncu, kao i izlaske tokom najtoplijeg dijela dana, od deset do 17 sati.
Kako su kazali iz IJZ, u skladu sa najavama Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju da se do 10. avgusta može očekivati dejstvo toplog talasa, trećeg po redu u ovoj godini i da će u pojedinim danima temperature vazduha oboriti poluvjekovne rekorde, a u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja stanovništva, intenziviraju aktivnosti u pogledu davanja preporuka.
Oni su, u okviru opštih preporuka za stanovništvo, savjetovali održavanje svježine u domu.
„Sobna temperatura u boravišnom prostoru bi trebalo da je ispod 32 stepeni u toku dana i ispod 24 stepena tokom noći“, precizirali su iz IJZ.
Kako su naveli, ventilatori mogu pružiti olakšanje, ali kada je temperatura u prostoriji iznad 35 stepeni nisu djelotvorni, čak mogu biti i štetni, jer pospješuju kruženje vrućeg vazduha.
IJZ je ukazao da boravišne prostorije treba provjetravati tokom noći, a danju zatvoriti prozore i spustiti zaštitne roletne.
Institut je savjetovao građanima da izbjegavaju vrućine, borave u hladu i izbjegavaju direktno izlaganje suncu.
„Ako morate obavljati naporne aktivnosti učinite to tokom hladnijeg dijela dana, a to je obično ujutru između četiri i sedam sati“, savjetovali su iz IJZ.
Oni su preporučili građanima da izbjegavaju težak fizički rad tokom najtoplijeg dijela dana.
Tokom rada je, dodali su, preporučljivo da pravite češće i kraće pauze da bi ste se osvježili.
Iz Instituta su kazali da je potrebno unositi dovoljno tečnosti i rashlađivati se.
„Unosite redovno dovoljne količine tečnosti, ne čekajte da osjetite žeđ, imajte uz sebe uvijek vodu za piće“, kaže se u saopštenju IJZ.
Kako se navodi, treba izbjegavati alkohol, gazirane, zašećerene i previše rashlađene napitke i ne pretjerivati sa unosom napitaka koji sadrže kofein.
Preporučuje se tuširanje i kupanje više puta u toku dana mlakom vodom.
Kada je u pitanju ishrana, treba, kako savjetuju iz Instituta, jesti češće, manje obilne i lagane obroke.
„Jedite dovoljno svježeg, dobro opranog voća i povrća. Izbjegavajte masnu i začinjenu hranu, suhomesnate proizvode i slatkiše“, preporučuju iz IJZ.
Što se tiče odjeće, treba nositi svijetlu i komotnu odjeću od prirodnih materijala.
„Ako izlazite, nosite šešire širokog oboda i sunčane naočare. Koristite zaštitne kreme za sunčanje širokog spektra. Dugotrajno izlaganje suncu može izazvati oštećenja kože, opekotine, alergije, oštećenja očiju, druge degenerativne i maligne bolesti kože“, saopšteno je iz Instituta.
IJZ preporučuje građanima da kontaktiraju starije ili bolesne osobe (članove porodice, prijatelje i komšije) koji žive i provode većinu svog vremena sami.
„Razgovarajte o zaštiti od vrućina sa svojom porodicom. Svako bi trebao da zna kako da se ponaša za vrijeme velikih vrućina u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem i aktivnostima“, navode iz Instituta.
Kako su rekli, građani sa zdravstvenim problemima treba da čuvaju lijekove na temperaturi ispod 25 stepeni ili u frižideru (pročitati uputstva o čuvanju lijeka sa pakovanja).
Iz Instituta navode da građani treba da, ako imaju neku hroničnu bolest ili uzimaju više lijekova, traže savjet ljekara.
Oni poručuju građanima da potraže pomoć ako osjetite vrtoglavicu, slabost, uznemirenost ili imaju intenzivan osjećaj žeđi i glavobolju, i da se što prije premjeste na rashlađeno mjesto.
„Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tečnost. Ukoliko osjetite bolne grčeve u mišićima, naročito u nogama, rukama ili trbuhu, odmah se odmorite jer su oni najčešće javljaju nakon fizičke aktivnosti tokom vrućina“, saopšteno je IJZ.
Kako se navodi, ukoliko grčevi ili ostali simptomi ne prolaze ili se pogoršavaju, treba potražiti pomoć ljekara.
Neophodno je odmah potražiti medicinsku pomoć ako su prisutni simptomi koji ukazuju na mogućnost nastanka toplotnog udara (vruća i suva koža, grčevi, nesvjestica, bunilo). Treba odmah pozvati hitnu pomoć (broj 124 za cijelu Crnu Goru) ili osobu transportovati u najbližu zdravstvenu ustanovu.
„Dok čekate medicinsku pomoć, osobu treba premjestiti na hladnije mjesto, staviti je u vodoravan položaj i podići joj noge. Rashlađivati je hladnim oblogama na vratu, pazuhu i preponama, i prskati joj kožu hladnom vodom“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da osobu, ako je bez svijesti, treba postaviti da leži na stranu, zbog prohodnosti disajnih puteva.
Bonus video:
