Master studije u studijskoj 2023/2024. godini upisalo je 3.256 studenata, što je za 8,2 odsto više u odnosu na 2022/2023, objavila je nedavno Uprava za statistiku (Monstat).
Od ukupnog broja upisanih na master studije, na državnim visokoškolskim ustanovama upisano je 83,3 odsto studenata, a na privatnim 16,7 procenata.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) iz februara 2024. nezaposlenih osoba ima nešto preko 38.000, od čega su oko 4.500 visokoškolci, sa završenim osnovnim, magistarskim ili doktorskim studijama.
Dominira nezaposlenost među kandidatima koji imaju trogodišnje fakultetsko obrazovanje (bečelor diploma). Onih koji su završili master ili magistarske studije ima 268, a doktora nauka je 19.
U resoru Anđele Jakšić Stojanović, kako ističu, problem vide u tome što poslodavci rijetko traže kandidate sa završenim trogodišnjim studijama (bečelor diploma). Zbog toga se studenti nakon završenih osnovnih, sve češće odlučuju za postdiplomske studije.
“Budući da tržište rada ne prepoznaje u dobroj mjeri bačelor diplome (VI referentni nivo), studenti se opredjeljuju za master studije kako bi dostigli nivo obrazovanja koji se traži u većini oglasa za radno mjesto za koje je potrebno visoko obrazovanje, odnosno, po konkursu, VII referentni nivo. Smatramo da to nije dobro rješenje. Iz tog razloga, neophodno je, među poslodavcima i u široj zajednici, bolje promovisati prvi ciklus visokog obrazovanja, odnosno VI referentni nivo. Ovo pitanje je i obuhvaćeno Strategijom razvoja visokog obrazovanja 2024-2027, koja je u završnoj fazi izrade”, precizirali su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
To pitanje, obećavaju, biće razmatrano i tokom izrade nacrta Zakona o visokom obrazovanju.
Hiperprodukcija diploma master studija, navode u Ministarstvu, posljedica su i aktuelnog modela studiranja u Crnoj Gori (3+2). Ističu da će i to rješenje biti revidirano tokom izrade novog Zakona o visokom obrazovanju.
“Da bi se riješilo pitanje hiperprodukcije master diploma, predviđeni su radni sastanci sa poslodavcima o potrebi prilagođavanja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta za zapošljavanje visokoškolaca nivoa obrazovanja bačelor i master, izmjene akata o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, priprema i usvajanje inoviranog Pravilnika o upisu sa jasno definisanim kriterijumima i kontrola izvođenja praktične nastave, kako bi se osiguralo da praktična nastava bude integralni i obavezni dio tokom studija”, odgovoreno je “Vijestima” iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Tokom reforme visokog obrazovanja 2017, predviđene su besplatne osnovne studije. Tada je usvojeno i rješenje da država finansira i određeni broj studenata na master studijama, ali najboljih. Zbog toga je za besplatan indeks na master studijama neophodan visok prosjek na osnovnim, ali i dobar rezultat na prijemnom ispitu.
Studenti prve generacije besplatnih master studija upisani su studijske 2020/2021. godine.
Univerzitet Crne Gore godišnje ponudi više od 1.500 besplatnih master indeksa i još toliko za samofinansirajuće studente.
Moguće i polaganje prijemnog za upis na fakultet?
Upitani da li je moguće da će novim propisom o visokom obrazovanju biti predviđeno polaganje prijemnog ispita prilikom upisa na fakultet, iz prosvjetnog resora odgovaraju da su “prepoznali manjkavosti sistema visokog obrazovanja u smislu usklađenosti upisne politike sa trendovima na tržištu rada”.
“...S tim u vezi je predviđeno inoviranje pravilnika o upisu na ustanove visokog obrazovanja, kako bi se bolje odgovorilo na potrebe savremenog tržišta rada, nacionalne razvojne prioritete, a uzimajući se, svakako, u obzir prethodni uspjeh i sklonosti kandidata za upis”, kazali su.
Najavljuju novi Zakon o visokom obrazovanju do kraja godine
Iz Ministarstva prosvjete kažu i da je u toku je formiranje Radne grupe, koju će činiti predstavnici tog resora, ustanova visokog obrazovanja, studenata, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), privrede i civilnog sektora, koja bi trebalo da revidira aktuelni Zakon o visokom obrazovanju i pripremi novi propis.
“U skladu sa planom rada Vlade za 2024. godinu, planirano je usvajanje Zakona o visokom obrazovanju do kraja godine”, kazali su iz Ministarstva.
Izmjene Zakona o visokom obrazovanju na čekanju su od 2021. godine.
Tadašnja ministarka Vesna Bratić formirala je radnu grupu, a novi propis je trebalo da bude usvojen do kraja te godine.
Nacrt je stavljen na javnu raspravu tek u decembru, a veći dio članova tadašnje Radne grupe nije želio da stane iza objavljenog teksta propisa.
Upozorili su tada da mnoge njihove sugestije nijesu usvojene, pa se tako iz teksta Nacrta zakona ne vidi jasno koji je model studiranja za buduće akademce, izbor i nadležnosti Savjeta za visoko obrazovanje, a sporne su i pojedine odredbe koje se tiču ugovora o radu nastavnika i saradnika...
Bonus video:
