U Crnoj Gori potreban je sistemski pristup i kreiranje veza između svih aktera, kako bi se prevladali izazovi poput dezinformacija, propagande i neetičkih praksi, poručila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Ona je na Donatorskoj konferenciji „Zdraviji medijski ekosistem“, koju je organizovalo Ministarstvo kulture i medija, kazala da je potrebno jačati nezavisnost medija, zagovarati visoke profesionalne standarde i podržati inicijative koje podstiču medijsku pismenost i transparentnost.
Kako je saopšteno iz Ministarstva kulture i medija, Vujović smatra da se tradicionalni crnogorski mediji dobro nose sa izazovima današnjice i da dominantno ne kreiraju lažne vijesti, “makar ne sa namjerom dezinformisanja”.
“I to je dobro. Ipak i kod nas bujaju portali, koji prenose i kreiraju lažne vijesti, koje ne služe na čast novinarskoj etici i standardima“, rekla je Vujović.
Ona je navela da je, takođe, medijski prostor Crne Gore izložen regionalnim medijima, među kojima, kako je kazala, ima dosta primjera žutila, tabloidnog novinarstva, ali i dezinformacija, defamacija, pa i malignog uticaja.
„Zbog takvog načina izvještavanja, jedna regionalna medijska kuća je od naših institucija dobila i zabranu emitovanja”, dodala je Vujović.
Ona je ukazala da mnogi građani nemaju dovoljno znanja i vještina kako kritički procijeniti informacije koje konzumiraju u medijima, naročito na internetu i društvenim medijima.
Kako je rekla Vujović, nedostatak medijske pismenosti olakšava širenje lažnih vijesti i dezinformacija i dovodi do neinformisanih odluka građana.
„Medijskom pismenošću najviše se bave institucije, obrazovni sistem, nauka, kultura i mediji, brojne nevladine organizacije (NVO), ali potreban je sistemski pristup i kreiranje veza između svih aktera, da bi se već od osnovnog obrazovanja mladi osposobljavali za kritički i analitički pristup medijskim porukama”, istakla je Vujović.
Ona je kazala da je poseban izazov obučiti građane starije dobi za snalaženje u onlajn prostoru.
“Jasno je da je složen zadatak pred nama, na kojem ni u svijetu ne postoji jedinstven i učinkovit odgovor“, rekla je Vujović.
Ona je navela da su edukacija javnosti o medijskoj pismenosti, podrška slobodnom, profesionalnom i kvalitetnom novinarstvu, podizanje svijesti o lažnim vijestima, podsticanje transparentnosti u medijskom okruženju, jačanje regulatornog okvira, neki od ključnih koraka, koji zahtjevaju dugoročnu koordiniranu akciju različitih subjekata.
Vujović je podsjetila da je budžetom Ministarstva kulture i medija za ovu godinu opredijeljeno 700 hiljada EUR za realizaciju Akcionog plana.
“Ipak, najbolji učinak možemo postići uz podršku partnera koji mogu pronaći neku projektnu aktivnost u našem planu, koja se uklapa sa nihovim vizijama i planovima rada. Zbog toga smo svi danas ovdje”, kazala je Vujović.
Ona je poručila da je jačanje kulture i medija i investiranje u te oblasti ključno za izgradnju otvorenijeg, informisanijeg i inkluzivnijeg društva.
“U ovom trenutku, pred nama su mnogi izazovi, ali i izvanredne prilike za rast i napredak. Vjerujem u snagu saradnje, transparentnosti i inkluzije”, rekla je Vujović.
Direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović, istakao je da su prilikom pripreme medijske reforme u posljednje dvije godine u tom resoru imali plodotvornu saradnju sa medijskom zajednicom, NVO, nezavisnim regulatorima, Univerzitetom i državnim institucijama.
"Rezultat je usvajanje Medijske strategije u oktobru prošle godine i, nadamo se, skoro usvajnje tri nova medijska zakona sa više od 20 suštinskih novina u odnosu na važeće norme“, kazao je Rudović.
On je rekao da tokom ove godine očekuju da će nastaviti saradnju, jer će sprovoditi aktivnosti koje su zajedno dizajnirali.
Predstavljajući aktivnosti predviđene Akcionim planom, Rudović je poručio da su profesionalni i održivi mediji konačan cilj, ali i podrška slobodnom novinarstvu, kao i javni interes da građanin Crne Gore mora da bude istinito, cjelovito i blagovremeno informisan.
"Novim medijskim zakonima osigurali smo institucionalnu nezavisnost Agencije za elektronske medije, prenijeli EU Direktivu iz oblasti AVM usluga, proširili nadležnosti Agencije. Jako nam je važno da imamo kredibilne, nezavisne izvještaje o radu regulatora", rekao je Rudović.
Samoregulacija je, kako je naveo, dugotrajući izazov.
Rudović je kazao da vjeruju da će biti volje u medijskoj zajednici da se nađe potrebno rješenje.
Akcionim planom je, kako je dodao, predviđena i podrška podnošenju prigovora na izvještavanje medija.
"Dok Crna Gora ne dobije zadovoljavajuću samoregulaciju, a u njoj je sada samo oko deset odsto aktivnih medija, ovo je mehanizam koji je nužan za zaštitu građana od medijskih sadržaja koji nijesu objavljeni u skladu sa Kodeksom novinara“, naveo je Rudović.
On je rekao da su, takođe, predvidjeli i organizaciju radionica za građane za popunjavanje prigovora, u cilju snaženja kontrolnih mehanizma kada je u pitanju neetičko izvještavanje, počevši od javnih servisa.
Rudović je istakao da važnost lokalnih javnih servisa, čiji su osnivači opštine, niko ne dovodi u pitanje.
"Ali je dovedena u pitanje njihova održivost i funkcionalnost, zbog čega smo i predvidjeli izmjene zakona na način da lokalni javni mediji budu finansirani tačno definisanim procentima budžeta lokalnih samouprava, po analogiji finansiranja javnog servisa iz državnog budžeta“, naveo je Rudović.
On je kazao da je potrebno da imaju precizan presjek stanja, kako bi mogli u narednoj fazi da mjere učinak novih zakonskih rješenja.
Rudović je ukazao da će Fond za medijski pluralizam biti povećan preko 100 odsto, nakon usvajanja novog Zakona o medijima i iznosiće više od 2,5 miliona EUR.
"Cilj je da podržimo medije koji objavljuju medijske sadržaje od javnog interesa, ali je isto tako cilj da od toga benefite imaju i novinari čije su zarade na nezadovoljavajućem nivou“, rekao je Rudović.
Zbog toga im je, kako je kazao, važna ta aktivnost.
„Pokrenućemo i SOS liniju za pomoć novinarima, jer slobodno novinarstvo podrazumijeva slobodne novinare, a to znači i njihovu zaštitu od raznih vrsta pritisaka, ili mobinga na radnom mjestu", naveo je Rudović.
On je rekao da je Akcionim planom predviđeno 11 mjera koje su usmjerene na jačanje odgovornosti istražnih i pravosudnih organa i na podršku Komisiji za praćenje istraga napada na novinare.
Rudović je, govoreći o Mreži za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i onlajn uznemiravanja, istakao da je obaveza Ministarstva kulture i medija da stvori institucionalne pretpostavke za formiranje tog tijela.
On je ukazao da zakonske norme nijesu dovoljne.
"Rješenje je snažno i svakodnevno razobličavanje dezinformacija, njihovih izvora, platformi preko kojih se šire i onih koji ih prenose i time truju društvo", istakao je Rudović.
Ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela ocijenila je da je važno da su različiti akteri i donosioci odluka na istoj strani i da rade na istom cilju, pa će i efekat implementacije Akcionog plana i Medijske strategije biti mnogo veći.
“Vidimo mnogo prostora za saradnju“, navela je Marsela.
Jedno od važnih polja je, kako je kazala, medijska pismenost i na tom polju može puno toga biti učinjeno uz pomoć različitih stejkholdera.
„Takođe, mislim da je važno djelovati i u borbi protiv lažnih vijesti. To je nešto što nas zabrinjava u svim državama i samo uz pravi pristup i znanje moguće je boriti se protiv tog problema”, navela je Marsela.
Predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković smatra da je za primjenu Medijske strategije do 2027. godine važno da svi akteri budu upoznati šta taj dokument predviđa i da, kako je naveo, zajedničkom akcijom svi doprinesu ostvarivanju što više ciljeva koji su u strategiji zadati.
Stoga je, kako je kazao, i ovakav događaj dobar početak.
"Nadam se da ćemo umrežavanjem uspjeti da dogovorimo konkretne stvari i pomoć donatora za sve aktere koji sprovode mjere iz medijske strategije i akcionog plana, kako bi u bliskoj budućnosti počeli i na djelu da ih sprovodimo”, rekao je Kračković.
Bonus video:
