Dok čeka da se u državi zainteresuju za njegove vjetroturbine, Blagoje Krivokapić, inovator iz Nikšića, nastavlja da na evropskim i svjetskim međunarodnim sajmovima osvaja zlatne medalje i pehare.
Prošle godine je na Globalnom forumu za izume na Kipru osvojio zlatnu medalju za najbolji projekat i pehar, Grand Prix, za najbolju ideju, dok se prošlog mjeseca iz Moskve, gdje je održan 27. Međunarodni salon pronalazača i inovativnih tehnologija “Arhimed”, vratio sa dvije zlatne medalje i isto toliko pehara.
“Kinesko društvo za inovacije mi je na Sajmu dodijelilo zlatnu medalju, dok sam od Financial University Ruske federacije dobio pehar za inovaciju. ‘Arhimedov’ salon mi je dodijelilo zlatnu medalju, kao i specijalni pehar”, kazao je inovator iz grada pod Trebjesom koji je riješio da “polugom” ukroti vjetar.
I dok je na Kipru bilo predstavljeno 200 projekata iz 25 država, u Moskvi je, prema njegovim riječima, konkurencija bila još veća - iz 28 država i 30 regiona Ruske Federacije predstavljeno je oko 570 radova.
“Lijepo je kada u Crnoj Gori, osim sportista, bude neko nagrađen medaljama i peharima na svjetskom nivou i za druge oblasti - nauku, inovacije... Nagrade iz Moskve mi puno znače, ali ujedno i obavezuju da budem još uspješniji. I dalje uporno želim da rad uradimo u Crnoj Gori i damo doprinos da Crna Gora bude još više prepoznata na globalnom nivou”, kazao je Krivokapić za “Vijesti”.
A da se trudi da Crnu Goru što više promoviše pokazuje i to što je na Moskovskom salonu “Arhimed” učesnicima dijelio knjige o Crnoj Gori i trudio se da ih što bolje upozna sa zemljom iz koje dolazi.
Njegove vjetroturbine su, kako ističe, jeftinije, pristupačnije, jednostavnije, bezbjednije i nadasve “snažnije” od postojećih. Turbina koju je predložio je u obliku krila ptice, a “krilo” prihvata otpor vjetra, dok se snaga dobija sistemom poluga.
“Kada imamo snagu lako je pretvoriti u brzinu”, ističe Krivokapić, koji je po struci inženjer mašinstva.
Postojeća vjetrenjača proizvodi 2,4 MW električne energije, a njegova vjetroturbina bi, kako tvrdi, za tri puta manje sredstava dala i do 8 MW. Za ovaj sistem vjetroturbina, ističe, ne trebaju veliki stubovi, već se mogu, uz odgovarajuće postolje, postaviti na neboderima, brdima.
Proizvodnjom vjetroturbina “uvezao” bi državu i biznis sektor, a svi bi, prema njegovim riječima, imali benefite. I dalje vjeruje da će se to i dogoditi, ali u Crnoj Gori, a ne nekoj drugoj državi.
“Sam ne mogu uspjeti. Ali, kada bi se svi udružili, država, investitori i inovator, i kada bi ovaj projekat ostao u Crnoj Gori, to bi bilo dobro”, kaže Nikšićanin koji je inženjer po struci, inovator po opredjeljenju, a pisac iz hobija.
Bonus video:
