Izradom teksta Strategije za smanjenje rizika od katastrofa 2025-2030, baze podataka o rizicima i uspostavljanjem Crnogorskog informacionog sistema za različite vrste rizika Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova ostvario je značajan napredak kad je u pitanju ovaj strateški dokument.
To je saopšteno na prvom konsolidacionom sastanku povodom izrade Strategije za smanjenje rizika od katastrofa 2025-2030, koji je organizovao Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova u Budvi.
Kako prenosi PR Centar, koordinator projekta u okviru koga se izrađuje Strategija, mr Ljuban Tmušić, izrazio je zadovoljstvo postignutim napretkom radne grupe za izradu Strategije.
"U proteklom periodu, postigli smo značajan napredak. Izradili smo tekst Strategije, kreirali bazu podataka o rizicima i uspešno uspostavili informacioni sistem koji obuhvata različite vrste rizika“, naveo je Tmušić.
Ocijenio je da je važno nastaviti sa izradom Akcionog plana kao sastavnog dijela Strategije i težiti digitalizaciji svih mogućih procesa kako bi se postigla veća efikasnost i bolja dostupnost informacija vezanih za smanjenje rizika od katastrofa u našoj državi.
Član radne grupe za izradu Strategije, Čedo Kaluđerović, iz Direktorata za zaštitu i spašavanje, kazao je u fokusu dvodnevnog konsolidacionog sastanka informisanje međuresornih radnih grupa, formiranih radi izrade ključnog strateškog dokumenta i analiza njihovog dosadašnjeg učinka.
„Ovo je jedan od najznačajnijih dokumenata u oblasti smanjenja rizika od katastrofa, koji je predviđen Programom rada Vlade, kao i Programom pristupanja Evropskoj uniji (EU). Naglasio je da je Direktorat za zaštitu i spašavanje ispunio sva završna mjerila u podoblasti civilna zaštita kao dijelu pregovaračkog poglavlja Životna sredina i klimatske promjene čime je evidentno postignut značajan rezultat“, naveo je Kaluđerović.
Prema njegovim riječima, podgrupe i grupe, koje su radile odvojeno na izradi Strategije, tokom ovog sastanka integrisaće kompletan tekst koji je izrađen do sada.
„Važno je napomenuti da je Crna Gora od međunarodnog faktora prepoznata kao veoma uspješna država u pogledu rezultata vezanih za oblast smanjenja rizika od katastrofa, pa joj je zbog toga povjerena organizacija Evropskog foruma za smanjenje rizika od katastrofa koji će biti održan od 6. do 8. novembra ove godine u Crnoj Gori, na kojem će se, između ostalog, izvršiti analiza implementacije SENDAI okvira kao globalnog dokumenta kad je u pitanju smanjenje rizika od katastrofa“, rekao je Kaluđerović.
Kazao je da će na tom događaju učestvovati delegacije 55 država, država EU i centralne Azije, a prisustvovaće i visoki predstavnici EU i Ujedinjenih nacija.
„To je samo još jedan indikator koliko je Crna Gora postigla u implementaciji svih dokumenata koji se tiču smanjenja rizika od katastrofa“, naveo je Kaluđerović.
Član radne grupe za izradu Strategije iz Direktorata za zaštitu i spašavanje, Boško Medenica, pojasnio je da Informacioni sistem za zaštitu od šumskih požara i ostalih rizika koji je uspostavljen u saradnji sa Japanskoma agencijom za međunarodnu saradnju - JICA omogućava lakše koordinisanje zaštitom i spašavanjem od šumskih požara, kao i bržom reakcijom kada se oni dogode.
„U sistem su unešeni podaci Uprave za šume i ostalih organa u našoj državi o vrstama šuma na određenim prostorima, koja je vrijednost tih šuma, kolika je njihova količina itd. Sistem sadrži podatke Hidrometeorološkog zavoda od mjernih stanica, tako da imamo uvid u brzinu vjetra, mapu suvoće vegetacije i sve podatke koji su potrebni kada se desi požar da možemo da vidimo da li se on širi i koja su najugroženija područja u Crnoj Gori“, rekao je Medenica.
Ukazao je da je taj sistem prošle požarne sezone bio u probnoj funkciji, a da ove godine punim kapacitetom može da se koristi za požarnu sezonu.
Direktorica Uprave za vode, Vesna Bajović, koja je članica radne grupe za izradu Strategije, kazala je da vodni informacioni sistem omogućava širok prikaz velikog broja informacija u digitalnoj prostornoj formi o svim vodama, riječnim tokovima, podzemnim vodama, plavnim zonama i vodnom zemljištu.
„Kada je u pitanju smanjenje rizika od poplava, u vodnom informacionom sistemu imamo bazu podataka, karte, koje nam daju tačan prikaz o svim plavnim područjima koja su registrovana kao takva u Crnoj Gori, prikaz svih mapa rizika i opasnosti od poplava, sa detaljnim informacijama o broju stanovnika i ugroženim objektima“, navela je Bajović.
Pojasnila je da su u proteklom periodu napravili detaljnu bazu podataka kad su poplave u pitanju, koja će u budućnosti omogućiti lakše djelovanje Direktorata za zaštitu i spašavanje.
„Urađena je prva faza ovog sistema koji trenutno koristimo mi i druge institucije kojima su u ovom momentu važni ovi podaci. Implementacija druge faze nas očekuje u ovoj i idućoj godini, u okviru koje će sistem biti dostupan cjelokupnoj javnosti“, kazala je Bajović.
Bonus video:
