Šira definicija javnog funkcionera koja uključuje i članove komisija u postupcijma javnih nabavki, privatizacija, javno-privatnih partnerstava i koncesija sa procijenjenom vrijednošću većom od pola miliona eura, praćenje životnog stila funkcionera, ali i obaveza prijavljivanja imovine za članove porodice i djecu bez obzira na to da li su u istom domaćinstvu, samo su neki od predloga Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) kojima bi se, smatraju u toj organizaciji, poboljšao, ali i uskladio sa međunarodnim preporukama Nacrt izmjena i dopuna zakona o sprečavanju korupcije.
Završena je javna rasprava o Nacrtu izmjena Zakona o sprečavanju korupcije, a trajala je 20 dana i zainteresovani su mogli da dostave poštom ili mejlom primjedbe.
“Pojam javnog funkcionera, kako je definisan u Nacrtu, nije dovoljno precizan i otvoren je za kontradiktorna tumačenja o tome koje kategorije aktera iz javnog sektora podliježu njegovim odredbama… U definiciju sukoba interesa treba uključiti i interese povezanih lica. Javnim funkcionerima treba omogućiti preispitivanje mišljenja Agencije pred nadležnim sudom, ali i propisati da su pravni poslovi zaključeni uz postojanje konflikta interesa ništavi”, smatraju u MANS-u.
Pojašnjavaju da sukob interesa postoji i kada javni funkcioner odlučuje u slučajevima kada privatni interes sa njim/njom povezanog lica (djeteta, bračnog druga...) može uticati na njegovu nepristrasnost.
“Primjera radi, konflikt interesa javnog funkcionera postoji kada odlučuje o kompaniji u kojoj je zaposlena njegova supruga, nastavniku koji predaje njegovom djetetu ili firmi u vlasništvu njegovog poslovnog partnera u drugoj kompaniji”, objašnjavaju iz MANS-a.
Da se zna imovina djece i ispituje životni stil
U organizaciji, na čijem čelu je Vanja Ćalović Marković, smatraju da funkcionere treba obavezati da prijavljuju imovinu djece, bez obzira na to da li žive u istom domaćinstvu, svoje i prihode, supružnika i djece u zemlji i inostranstvu. Naglašavaju da zakonska obaveza mora da bude i prijava trastova u inostranstvu u vlasništvu funkcionera, supružnika i djece.
“Treba uvesti obavezu javnog funkcionera da Agenciji da saglasnost za pristup podacima na računima kreditnih institucija i drugih finansijskih institucija za sebe, supužnika i djecu, i ne omogućavati mu da to ne učini”, stoji u primjedbama MANS-a.
Objašnjavaju da “niz primjera iz prakse pokazuje da djeca brojnih javnih funkcionera budu isključena iz izvještaja o prihodima i imovini čim navrše 18 godina i odmah steknu značajnu imovinu koja se ne može objasniti njihovim zvaničnim prihodima”.
“Iz tog razloga neophodno je da djeca funkcionera budu uključena u izvještaje, čak i kada ne žive zvanično u istom domaćinstvu, jer se samo na taj način može pratiti da li je došlo do neobjašnjivog povećanja njihove imovine, što bi moglo ukazati na korupciju javnih funkcionera”, poručuju iz MANS-a.
Prema procjeni te organizacije, izvještavanje o velikim transakcijama - velikim troškovima/kupovinama, čak i kada ne dovode do povećanja vrijednosti imovine, važno je, pored ostalog, kako bi se identifikovali učesnici u transakciji u svrhu praćenja sukoba interesa, ali i radi provjere finansijske vjerodostojnosti transakcija.
“Treba dodati obavezu Agencije da po službenoj dužnosti pokreće postupak ukoliko dođe do saznanja ili informacija da je stil života javnog funkcionera, njegovog bračnog i vanbračnog supružnika i djece značajno raskošniji u odnosu na njihove prijavljene prihode i imovinu, odnosno ukoliko su potrošačke navike, uslovi stanovanja i imovina indikativno veći od prihoda i imovine koje su prijavili Agenciji”, ističu iz MANS-a.
Prema njihovoj ocjeni, izuzetno je bitno da izmjene ovog člana uključuju definisanje nadzora nad životnim stilom javnih funkcionera.
“To podrazumijeva analizu i poređenje prijavljenih prihoda i imovine sa potrošačkim navikama, mjestom stanovanja i imovinom javnih funkcionera, njihovih bračnih i vanbračnih partnera, kao i djece. Savjet Evrope predlaže uvođenje ove obaveze u Zakon i njeno detaljnije regulisanje, što uključuje analizu stvarnih uslova poput imovine, vozila i slično. Dalje, jasno određivanje ovlašćenja Agencije za praćenje životnog stila uključivalo bi analizu povećanja imovine na osnovu javno dostupnih informacija, poput medijskih izveštaja, informacija sa društvenih mreža i upoređivanje tih podataka sa bazama podataka dostupnim Agenciji”, preciziraju.
Pokloni, uvećanje imovine, ograničenja po odlasku sa funkcije...
Iz te NVO poručuju da će obaveza utvrđivanja da li je poklon povezan sa vršenjem javne funkcije će u praksi postupno obesmisliti ovu odredbu, što je i do sada bio slučaj.
“Predlažemo da sva lica za koja se utvrdi da su funkcioneru ili članu njegovog domaćinstva (uključujući i novu definiciju rodbinskh odnosa) dali poklon vrijednosti veće od 1.000 eura budu tretirana kao povezana lica u smislu ograničenja u donošenju odluka o interesima tih lica od strane javnog funkcionera. Dodatno, predlažemo da se proširi krug lica koja ne smiju primati poklone u vezi sa dužnostima javnog funkcionera na sva povezana lica”.
Iz MANS-a objašnjavaju da u praksi nije moguće utvrđivanje da li je poklon povezan sa vršenjem javne funkcije ili je čisto privatnog karaktera.
“Dok ‘privatni pokloni’ (pokloni dati/primljeni u ličnom svojstvu, koji nisu povezani sa vršenjem javne funkcije) ne mogu biti razumno zabranjeni, oni se mogu smatrati pokazateljem smislenog ličnog odnosa, dakle privatnog interesa… Dodatno, nedostaje zabrana traženja poklona za sebe ili povezana lica i što je najproblematičnije, obim povezanih lica, kojima je zabranjeno primanje poklona u vezi sa dužnostima javnog funkcionera je suviše uzak”, navode iz MANS-a.
Ocjenjuju da je neophodno zadržati rješenja iz važećeg zakona, umjesto podizanja vrijednosti uvećanja imovine za koju se mora podnijeti poseban izvještaj sa 5.000 na 10.000, i ukidanja obaveze javnog funkcionera da podnese poseban izvještaj na dan prestanka javne funkcije.
“Ukidanje obaveze funkcionera da podnese poseban izvještaj kada mu prestane javna funkcija je izuzetno loše rješenje... Nacrtom se predviđa da funkcioner izvještaje podnosi u istom periodu kada i drugi funkcioneri, odnosno u martu tekuće godine za prethodnu godinu. Primjera radi, ako je funkcioneru prestala funkcija u septembru 2024, on bi prema Nacrtu podnosio samo dva izvještaja - u martu 2025. i martu 2026, a poznata bi bila njegova imovina samo za 2024. i 2025. godinu”, naglašavaju iz MANS-a.
Savjet da odlučuje po žalbama na rješenje direktora
U MANS-u smatraju i da je potrebno propisati nadležnost Savjeta da odlučuje po žalbama na odluke direktora Agencije i utvrditi da su odluke Savjeta konačne, a da se protiv njih može pokrenuti upravni spor.
“Uvođenje nadležnosti Savjeta da odlučuje po žalbama na odluke direktora Agencije i određivanje da su odluke Savjeta konačne, uz mogućnost pokretanja upravnog spora protiv njih, predstavlja važan korak ka jačanju pravne sigurnosti i transparentnosti rada Agencije. Omogućavanjem preispitivanja odluka direktora kroz nezavisno tijelo kao što je Savjet, povećava se transparentnost i povjerenje javnosti u procese donošenja odluka unutar Agencije. Javno povjerenje je ključno za efikasnost bilo koje regulatorne agencije, posebno one koja se bavi prevencijom korupcije”, objašnjavaju iz te NVO, naglašavajući da bi pružanjem dodatnog sloja pravne zaštite za pojedince i entitete koji se smatraju nepravedno tretiranim odlukama direktora, omogućava bolja zaštita njihovih prava.
“To bi moglo smanjiti broj upravnih sporova pred sudovima, čime se štedi vrijeme i resursi i sudskog sistema i stranaka uključenih u spor”.
Rješenje iz Nacrta prema kojem se od članova Savjet zahtijeva da imaju položen državni ispit, jeste neopravdano, smatraju u MANS-u. Ocjenjuju i da pitanje uslova koje mora ispunjavati član Savjeta mora biti preciznije definisano, kako u praksi ne bi bilo različitih tumačenja.
“…U prethodnom periodu je došlo do razrješenja člana Savjeta za koje je Upravni sud utvrdio da nije bilo u skladu sa zakonom, te da je zbog toga za državu nastala šteta u vidu obeštećenja, a lica koja su učestvovala u tom nezakonitom razrješenju zbog toga nisu trpjela nikakve posljedice. Na to je ukazivala i Evropska komisija u svom izvještaju o Crnoj Gori, a eksperti Savjeta Evrope su preporučili da ovaj član bude dodatno preciziran kako bi se izbjegla samovoljna tumačenja i politički inspirisana razrješenja. Uprkos tome, zadržano je identično rješenje kao u važećem zakonu. Ovo je posebno indikativno imajući u vidu da je članom 96 Nacrta propisano novo rješenje u odnosu na postojeći Zakon, da se protiv odluke o razrješenju direktor Agencije može pokrenuti upravni spor, a takvo rješenje nije predviđeno za članove Savjeta”, pojasnili su.
Sindikat ASK-a: Zaposleni ne smiju izgubiti status službenika
I Sindikalna organizacija ASK-a dostavila je svoje predloge, ali i apelovala na Ministarstvo pravde da omogući dodatno vrijeme “za kvalitetan rad na izmjenama ovog propisa i da, u procesu rada, obuhvatite i predstavnike stručne i šire javnosti kako bi došli do kvalitetnog teksta koji će biti i ostati primjer dobre prakse prilikom izrade zakonodavstva u oblasti prevencije korupcije”.
Poručili su da Nacrt ne donosi kvalitativno ništa novo, a u velikoj mjeri mijenja uspostavljenu dobru praksu koju je imalo dosadašnje zakonsko rješenje.
“Posebno je bitno napomenuti da ove izmjene nikako ne tretiraju više od 50 odsto datih preporuka od strane domaćih i međunarodnih partnera, prije svega Savjeta Evrope, GRECO, EPAC, OECD, RAI…S tim u vezi neophodno je povući predviđene izmjene i dopune i u jednom inkluzivnom pristupu dati vremena za izradu jednog kvalitetnog teksta Zakona koji će biti po mjeri cijelog društva a ne nekim partikularnim željama”, poručili su iz Sindikalne organizacije ASK-a.
Posebno su se osvrnuli na član Nacrta, prema kojem bi zaposleni u Agenciji izgubili status državnih službenika.
“Službenici ASK dosadašnji status državnih službenika ne mogu izgubiti izmjenom Zakona, a da prije toga zaposleni ne daju svoj stav povodom tog pitanja… Takođe, dobra praksa je bila definisana Zakonom o sprečavanju konflikta interesa, a koju je potrebno posebno razmotriti, gdje je propisano da saglasnost na akt o sistematizaciji daje i nadležni odbor Skupštine koji i usvaja izvještaj o radu”, objasnili su iz Sindikalne organizacije ASK-a.
Poručuju i da je Savjeta Evrope u mišljenju pozvao zakonodavca da Agenciju obaveže da ima obavezu interne revizije rada u oblasti korišćenja materijalnih i finansijskih sredstava i kadrovskih poslova, koju sprovodi eksterno revizorsko tijelo jednom godišnje za prethodnu godinu.
“Revizijski izvještaj se dostavlja Skupštini na uvid i razmatra od strane Savjeta ASK-a.
Ovim odredbama i primjenom ovih predloga garantuje se nepristrasnost i otklanja svaka arbitrarnost i proizvoljnost u tumačenju i primjeni propisa u ovom dijelu od strane lošeg menadžmenta, odnosno uklanja se neizvjesnost u postupku trošenja budžetskih sredstava i čime se u krajnjem, doprinosi transparentnosti u radu javnopravnog organa”, poručili su iz Sindikalne organizacije ASK-a, na čijem je čelu Dušan Drakić.
Bonus video:
