Direktorku više puta prijavljivali za mobing

Dio zaposlenih Centra za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj nezadovoljan ophođenjem prema njima, traže smjenu, dok nadležni ćute, u međuvremenu su angažovali i advokate

17724 pregleda 55 reakcija 26 komentar(a)
Centar za socijalni rad u Baru, Foto: Marija Pešić
Centar za socijalni rad u Baru, Foto: Marija Pešić

Zaposleni u Centru za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj, njih 14, predalo je Upravnom odboru te ustanove zahtjev za smjenu direktorke Biljane Pajović, zbog mobinga. Oni u prijavi tvrde da ih maltretira, vrijeđa i diskriminiše, dok nadležni ćute, a protiv nje su pokrenuli i pravne postupke.

Prvu prijavu mobinga oni su uputili Ministarstvu rada i socijalnog staranja (MRSS) u avgustu 2023. godine. Tada je na čelu ministarstva bio Admir Adrović, a nakon toga, pošto je dužnost preuzela ministarka Naida Nišić, više puta su joj se obraćali sa zahtjevom za prijem i molbom za zaštitu.

To su “Vijestima” potvrdili advokati Marko Milošević i Stefan Žižić, koji zastupaju deset radnika, i jedna od radnica iz Centra za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj (CSR) koji tvrde da su zaposlenima grubo povrijeđena prava rada i da ne dobijaju nikakvu zaštitu od nadležnih institucija.

Oni su kazali da je nakon brojnih prijava i zahtjeva, u septembru 2023. godine održan je sastanak zaposlenih u Ministarstvu rada i socijalnog staranja sa predstavnicima zaposlenih, a da je krajem istog mjeseca održan sastanak u prostorijama CSR Bar između zaposlenih, direktorice Biljane Pajović, predstavnika Ministarstva i predsjednikom granskog sindikata za socijalnu djelatnost.

Na sastanku su, kako su objasnili pravni zastupnici radnika, iznijeli svoja iskustva mobinga koji direktorica Pajović vrši nad njima.

“Nakon sastanka zaposleni su se obratili Upravnom odboru, a samo jedan dan nakon prijave, predsjednica Upravnog odbora podnosi ostavku. Oko dva i po mjeseca zaposleni su čekali na imenovanje novog predsjednika Upravnog odbora. U međuvremenu, nastavili su da obavještavaju Ministarstvo o mobingu koji sprovodi direktorica Pajović, gdje konstantno traže zaštitu”, ispričali su Milošević i Žižić.

Kako navode, nakon izbora novog predsjednika Upravnog odbora (UO) zaposleni su podnijeli MRSS zahtjev za njeno razrješenje, kao i predsjedniku UO.

Zaposleni kažu da za sada nailaze samo na ćutanje nadležnih organa, uprkos tome što su nakon podnošenja zahtjeva održane dvije redovne sjednice Upravnog odbora, na kojima nije bilo riječi o mobingu i zahtjevu za razrješenje direktorice.

Milošević i Žižić su naglasili da Pajović vrši mobing i nad zaposlenom kojoj je utvrđen invaliditet u procentu od 80 odsto i tvrde da se ta zaposlena obraćala nadležnom ministarstvu tražeći zaštitu ali odgovor nije dobila.

“Postoji više individualnih radnih sporova koje su zaposleni pokrenuli pred Osnovnim sudom u Baru, a u toku je i postupak za zaštitu od mobinga”, kazali su advokati.

Kako dalje pričaju, od momenta podnošenja prijave zaposlenih prema Ministarstvu, direktorica Pajović je prekinula svaku komunikaciju sa zaposlenima koji su potpisnici prijave i nije održavala kolegijume službi.

“Direktorica svaku eventualnu komunikaciju usmjerava na vrijeđanje i prijetnje, što otežava i narušava kvalitet rada institucije kao i veoma teškog posla koji zaposleni u Centru obavljaju, dok sa grupom novouposlenih teži da ospori rad svih starih zaposlenih, odnosno potpisnika prijave o čemu je Ministarstvo od početka upoznato”, tvrde oni.

Njih posebno čudi što direktorica nikom od zaposlenih nije dala na uvid Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, kako bi se vidjelo kako i na koji način je popunjavala radna mjesta u ovoj instituciji. Dugogodišnji zaposleni Centra na svojim plećima nose teške predmete, prema njihovim riječima, i bore se protiv raznih oblika nasilja kako u društvu, tako i porodici i porodičnoj zajednici.

“Ćutanjem nadležnih organa dobijaju poruku da se nasilje podržava, da je nasilje u redu i da je normalno trpjeti ga na radnom mjestu, zato što im kao i svim žrtvama nasilja niko ne vjeruje! S obzirom na ćutanje nadležnih organa, zaposleni će pravdu potražiti na sudu”, odlučni su oni.

U međuvremenu, kazali su Milošević i Žižić, dva zaposlena iz Centra su zbog stanja na poslu bili prinuđeni da napuste tu instituciju.

Dio radnika koji su podigli glas protiv ophođenja direktorke prema njima “Vijestima” su kazali da ih ona vrijeđa, pominje njihove porodice i diskriminiše na više osnova.

Dokumenta u koja su “Vijesti” imale uvid (zahtjevi za razrješenje, obavještavanje resornog ministarstava i obavještavanje UO) pokazuju da rukovoditeljka područne jedinice Ulcinj Mirsada Ceković nije potpisala prvi zahtjev poslat ministarstvu i UO.

Tadašnji ministar Adrović je taj dokument poslao Pajović na izjašnjenje, a u njenom odgovoru, u koji su “Vijesti imale uvid, ona izričito hvali Ceković kao dragocjenu zaposlenu, navodeći njeno radno iskustvo i vještine.

Ceković je, ipak, potpisnica drugog zahtjeva za razrješenje koji je UO poslat u februaru ove godine. Nakon toga, saznaju “Vijesti” iz izvora bliskih rukovoditeljki iz Ulcinja, Pajović je pokrenula postupak za njeno razrješenje koji Ceković nije potpisala jer je na bolovanju ali je o tome obaviještena.

Izvori “Vijesti” iz CSR tvrde da je Ceković odlučila da potpiše drugi zahtjev nakon što se uvjerila kakav odnos direktorica ima prema zaposlenima i tome se suprotstavila, što je narušilo njihov odnos.

Ceković se, kako potvrđuju i zvanični materijalni izvori, obraćala MRSS i imala sastanak sa ministarkom Nišić. Nakon toga, komunikacija između njih dvije je prestala.

Isti izvori potvrđuju da je na tom sastanku Nišić bila u potpunosti na strani radnika, saglasna da to nije zdravo okruženje za rad i ponudila svoju pomoć u rješavanju problema.

Inspekcija rada utvrdila nepravilnosti

Poslovanjem nadležnih u CRS bavila se i Uprava za inspekcijske poslove (UIP). Inspekcija rada, odnosno inspektorka Dušanka Rakočević, u oktobru 2023. godine izvršila je inspekcijski nadzor u Centru za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj, po inicijativi određenog broja zaposlenih.

Kako su “Vijestima” kazali iz UIP, inspekcijskim nadzorom utvrđene su nepravilnosti u pogledu nepridržavanja odredbi Zakona o zabrani zlostavljana na radu. Naime, poslodavac nije zaposlene, prije stupanja na rad, u pisanoj formi upoznao sa pravima, obavezama i odgovornostima u vezi sa mobingom.

“S obzirom na to da su podnosioci inicijative zasnovali radni odnos prije imenovanja tadašnje direktorice Biljane Pajović, te postupajuća inspektorka imenovanu direktoricu nije smatrala prekršajno odgovornom, već je ukazala da se nepravilnost otkloni u odgovarajućem roku”, kazali su iz UIP.

Nakon isteka zakonskog roka, inspektorka je izvršila kontrolni inspekcijski nadzor i utvrdila da je postupljeno po ukazivanju i da su nepravilnosti ispravljene.

Međutim, inspektorka je utvdila da je kod poslodavca u vrijeme kontrole bilo angažovano više od 30 zaposlenih a poslodavac nije odredio nijedno lice koje će posredovati među stranama u slučaju mobinga.

To je, kako su objasnili iz UIP, suprotno članu 9 stavu 1 Zakona o zabrani zlostavljanja na radu, to su zbog učinjenog prekršaja pravnom i “odgovornom licu izdati su prekršajni nalozi i ukazano da otkloni nepravilnost u postupku određivanja posrednika”.

Pajović tvrdi da ne toleriše nerad, ispijanja kafa i druženja na poslu

Predsjednik Upravnog odbora CRS za Bar i Ulcinj Valdet Adžemović nije odgovorio na pozive “Vijesti” da govori o inicijativi, iako je pregledao poruke u kojima mu je poslat upit. Ni nakon deset dana nijesu odgovorili iz Ministarstva rada i socijalnog staranja na pitanja o ovom slučaju. Biljana Pajović, direktorica ove ustanove takođe nije odgovorala na pozive i poruku.

U odgovoru koji je ona poslala bivšem ministru Adroviću piše da su se bivši radnici okrenuli protiv nje jer je u toj ustanovi zavela red i zabranila ispijanje kafa i druženje tokom radnog vremena.

Pored ostalog, kao razlog navodi to što ona ne toleriše nerad, a pominje i bivšeg direktora, potpisnika inicijative, koji navodno ne može da se oprosti od svoje bivše funkcije koja je njoj pripala. Pominje i to da radnici, od kako je ona stupila na dužnost, moraju da rade puno vrijeme, te da je ona zadužila portira da o tome vodi računa, a radnici se kod njega moraju potpisati pri dolasku i odlasku.

Bonus video: