Crnogorski Ustav i zakoni garantuju slobodu govora i izražavanja, ali je sloboda medija i dalje ugrožena političkim miješanjem, nekažnjenim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima.
To se, kao i prethodne godine, navodi u Svjetskom indeksu slobode medija za 2024, koji je objavila međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF), povodom 3. maja - Svjetskog dana slobode medija.
Crna Gora je nazadovala za jednu poziciju i sada je 40. na listi od 180 zemalja. Godinu ranije ostvarila je značajan napredak i sa 63. pozicije došla do 39. mjesta na listi.
Kad su u pitanju zemlje regiona, najbolje je rangirana Sjeverna Makedonija (36), dok je Crna Gora ispred članica Evropske unije Slovenije (42) i Hrvatske (48). Slijede Kosovo (75), Bosna i Hercegovina (81), Srbija (98) i Albanija (99).
"Uprkos maloj populaciji (620.000 stanovnika), Crna Gora ima više od 150 registrovanih medija, uključujući tri dnevne novine, četiri TV emitera sa nacionalnim frekvencijama – uključujući javni kanal RTCG – i jednu novinsku agenciju. Tri od četiri televizijske mreže sa nacionalnom pokrivenošću su djelimično ili potpuno u stranom vlasništvu, uglavnom kompanija iz susjedne Srbije", piše u izvještaju.
"Nakon poraza DPS-a 2020. - bivše Komunističke partije, koja je bila na vlasti 30 godina i neprijateljski nastrojena prema slobodi medija – pritisak vlade i napadi na novinare donekle su se smanjili. Nova vlada je obećala da će uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa evropskim pravom 2024. Međutim, postoji zabrinutost da će strani vlasnici nekih medija uticati na uređivačku politiku koja služi interesima drugih vlada (kao što je Vlada Srbije) ili interesima njihovih lokalnih političkih favorita", ističe RSF.
Podsjeća se da je u Crnoj Gori zagarantovana sloboda izražavanja i dekriminalizovana kleveta. "I pored toga što je posljednjih godina pretrpio nekoliko promjena, i dalje postoje praznine u zakonskom okviru u pogledu slobodnog pristupa javnim informacijama i zaštite povjerljivosti izvora. Rezultat je nedovoljna zaštita nezavisnosti medija pred političkim i ekonomskim pritiskom. Isto važi i za RTCG, uprkos donošenju novih zakonskih odredbi 2020. godine", dodaje se.
Kao glavni oglašivač, piše, država je posljednjih decenija većinu svojih sredstava raspodijelila „lojalnim” medijima. "Dok se RTCG i lokalni javni emiteri uglavnom finansiraju od strane države, privatni mediji su u velikoj mjeri podložni uticaju oglašivača i nestabilnosti tržišta. Nakon katastrofalnih ekonomskih posljedica pandemije kovida-19 na medije, vlada im je pružila finansijsku podršku koja se pokazala nedovoljnom da obezbijedi njihovu održivost."
Ističe se i da crnogorsko društvo ima "duboke etničke, vjerske i političke podjele, pored autoritarne političke kulture naslijeđene iz prošlosti." "U takvom okruženju, mediji se često optužuju da rade za strane interese i da izdaju naciju ili crkvu. Kampanje protiv profesionalnih novinara često vode političari kako iz vladajućih tako i iz opozicionih partija", napominje se.
Navodi se i da su skoro svi napadi na novinare u posljednjih nekoliko godina razriješeni, ali da mnogi od onih koji su se dogodili ranije ostaju nekažnjeni, uprkos obećanjima vlade koja je došla na vlast 2020. "To je slučaj, na primjer, u slučaju ubistva novinskog urednika Duška Jovanovića 2004. i pokušaja ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić 2018. Novinar Jovo Martinović je 2023. godine, nakon sedam godina postupka, konačno oslobođen optužbi za neosnovanu pripadnost kriminalnoj grupi", zaključuje se u izvještaju.
Bonus video:
