Novi vijek je donio velike promjene, a obrazovanje je ključno za razvoj svih građana. Međutim, iluzorno bi bilo očekivati da nove generacije odgovore na sve izazove digitalne transformacije, najviše zbog manjka pažnje.
To su neki od zaključaka donijeti tokom okruglog stola Medicinskog fakulteta "Zdravlje za sve – Izazovi budućnosti" održanog u Rektoratu Univerziteta Crne Gore (UCG).
Profesor i dekan Fakulteta Medicinskih nauka u Kragujevcu Vladimir Jakovljević kazao je da "edukacija mora biti modernizovana".
Obrazovanje i prezentacija novih trendova su, tvrdi Jakovljević, važni za nadležne resore.
"Doba velikih transformacija"
Naglasio je da je "u ovom vijeku došlo do velikih transformacija". Kazao je da je iluzorno očekivati "da neko od mladih ljudi kojima je potpuno poremećen nivo pažnje" pročita i spremi kompleksnija djela za ispit.
"Kako da oni postanu dobri zdravstveni radnici? Uspjeli smo da suštinu sprovedemo na pravi način. Probali smo da obezbijedimo ljekarima, ali i drugima dosta praktičnog rada...", kazao je Jakovljević.
Dodao je da je dobra edukacija put do stvaranja kvalitetnih ljekara i farmaceuta.
Ljekar i međunarodni savjetnik Dorijan Marušić kazao je da su najčešći uzrok smrtnosti hronične, nezarazne bolesti.
"Pola građana Crne Gore izgubi život zbog kardiovaskularnih bolesti. Znači, male mjere za zdravstveni sistem, a velike za društvo", kazao je Marušić. Istakao je da je obrazovanje ključno za razvoj građana.
"Kovid je ostavio duboke tragove, ali konačno su svi shvatili da zdravstveni sistem čine njegovi radnici. Dakle, potrebno je više ulagati u ljudske resurse", objasnio je Marušić.
Bošković: Kardio vaskularne bolesti jedan od najvećih uzroka smrtnosti u Crnoj Gori
Profesorica Medicinskog fakulteta UCG Aneta Bošković kazala je da od kardio vaskulranih oboljenja umre i do 18 miliona ljudi na godišnjem nivou.
"U Crnoj Gori situacija nije dobra. Spada u grupu zemalja od velikog rizika. U 2019. godini mi smo imali oko 58 odsto kardiovaskularnog mortaliteta", kazala je Bošković, dodajući da je to ostavilo prostor za rad na prevenciji tih oboljenja.
Objasnila je da treba raditi na promociji zdravih stilova života, i dodala "da je neophodno animirati medije po tom pitanju". Bošković je, između ostalog i stavila je akcenat na redovnu fizičku aktivnost, kao i na prestanak pušenja.
Miljanović: Posvetiti se zdravlju mladih
Pedijatar i profesorica Medicinskog fakulteta Olivera Miljanović kazala je da se "mora posvetiti veća pažnja zdravlju mladih".
Prijevremeno rođenje, genomski poremećaji, nepravilna ishrane su, kaže Miljanović, jedni od najčešćih oblika smrtnosti kod djece. Naglasila je da se mora širiti i svijest o važnosti vakcinacije.
"Jedan veoma značajan izazov jeste vakcinacija. Brine me, zaista, nezadovoljavajući nivo stope vakcinacije. Izgubili smo bitku u zdravstveno-vaspitnom radu i promociji vakcine kao jednog jakog oruđa zaštite...", rekla je Miljanović.
Napomenula je da su genomske bolesti degenerativne prirode, ali i da su "u do 50 odsto slučajeva smrtonosne".
Profesorica na Medicinskom fakultetu UCG Zorica Potpara kazala je da je nedostatak modernizacije u zdravstvenim ustanovama ograničio pružanje kvalitetne zaštite.
Naglasila je da "Crnoj Gori nedostaju doktori farmacije". Stavila je akcenat i na razvoj medijske pismenosti kod studenata.
Bonus video:
