Učenici treba da kažu ako smatraju da su zakinuti za ocjenu, ali to ne smiju da rade sa očekivanjem da će prosvjetni radnici crtati ocjene po želji, a da ih ne prati znanje, samo zarad hiperproizvodnje đaka koji iz škola izlaze sa diplomom Luča.
“Ne smijemo dozvoliti da đacima ‘mažemo’ oči da su najbolji i najpametniji, ako to nijesu”, kazao je za “Vijesti” profesor fizike, ali i fizičkog vaspitanja Vladimir Petrović.
Magistar fizike i fizičkog vaspitanja predaje u Srednjoj mještovitoj školi u Golubovcima, ali i u osnovnoj školi “Jovan Tomašević” u Virpazaru, gdje je i nastavnik medijske pismenosti.
Krajem ljeta, predstavljaće Crnu Goru u timu koji će istraživati primjenu visokoenergetske fizike u liječenju oboljelih od karcinoma u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN) u Švajcarskoj.
Petrović naglašava da zna da svi đaci ne mogu voljeti fiziku, ali da isto tako “ne dobijaju ništa ako im povlađujemo i kažemo da imaju odlično znanje, a to nije tako”.
“Današnje učenike, prije svega, pokušavam da analiziram iz prizme sveopšte društvene situacije. Đaci bi da, sa što manje truda, dobiju što veće ocjene i ne predstavlja im problem da prepišu na svakoj provjeri znanja. Veoma sam strog što se tiče prepisivanja i to moji učenici znaju. Više volim da pomognem na testu ili pismenom zadatku, nego da im dopustim da koriste telefon ili prepisuju jedni od drugih. S druge strane, smatram da nastavnik mora da bude uzor učenicima. Oni u njemu ili u njoj treba da prepoznaju osobu koja je empatična, emotivna, pravedna i visokomoralna”, rekao je Petrović.
Nauka teška, udžbenici pretrpani bespotrebnim podacima
Profesor kaže da je jasno da fiziku ne mogu da vole svi đaci i da budu dobri kad je ta prirodna nauka u pitanju. Ipak, iskren je - to ne znači da gradivo koje uče nije “previše natrpano”.
“Udžbenici su veoma rigidni bez primjera primjene fizike u stvarnom životu, sa često neshvatljivim brojem informacija koje, možda, učenicima nijesu potrebne. Roditeljima je, takođe, loše ‘išla’ fizika, tako da imaju razumijevanja za svoju djecu. Veoma mali broj učenika traži da popravi ocjenu sa tromjesečja, iako zakonska mogućnost za to postoji. Kao profesor fizike, zadovoljan sam ukoliko učenici usvoje neku informaciju koja može da im objasni nešto iz svakodnevnog života. Često se na časovima trudim da nastava bude zanimljiva, neobična, i da pružim što je više moguće informacija koje učenicima mogu biti interesantne”, kazao je Petrović.
Napominje da nije imao naročito predznanje iz fizike, jer je završio društveno-jezički smjer u podgoričkoj Gimnaziji “Slobodan Škerović”, nakon čega je upisao Fakultet za fizičko vaspitanje.
Petrović je kratko radio kao profesor fizičkog vaspitanja, ali nije imao mogućnost da nađe stalno zaposlenje. Tada upisuje odsjek za fiziku na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore (UCG). Pet godina kasnije, trud i zalaganje donijeli su mu, kaže on, veliki uspjeh i osigurali “kartu” za CERN.
U CERN-u o hadronskoj terapiji
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović, raspisalo je krajem novembra prošle godine konkurs za profesore fizike iz svih crnogorskih srednjih škola za učešće u projektu CERN-a.
“Poslao sam dokumenta i prošao predselekciju kandidata za učešće na tom programu. Nakon toga imao sam obavezu da se direktno prijavim na sajtu CERN-a gdje sam, takođe, priložio dokumentaciju koju su organizatori tražili. Početkom aprila ove godine, organizatori iz CERN-a su me obavijestili da je moja prijava prošla i da sam izabran za učešće na programu za profesore fizike iz srednjih škola”, objašnjava Petrović “Vijestima”.
Neophodno je, kaže on, ispuniti više uslova kako biste prošli cjelokupni proces odabira za boravak u CERN-u. Poznavanje engleskog jezika je obavezno.
“Pored toga, neophodno je da, kroz predselekciju, uvjerite komisiju MPNI da ste organizovali određeni broj obrazovnih aktivnosti kao što je realizacija olimpijade ili ljetnje škole iz fizike. Takođe, neophodno je da ste doprinijeli izradi kurikuluma na nacionalnom nivou, kao i da ste uključeni u aktivnost koje sprovodi udruženje profesora fizike. Kroz motivaciono pismo treba uvjeriti komisiju da ste baš vi taj koji treba predstavljati Crnu Goru na tako značajnom međunarodnom programu. Nakon toga, treba odgovorima uvjeriti nadležne u CERN-u da ste vi pravi kandidat za učešće na njihovom programu. U jednominutnom videu neophodno je predstaviti sebe na kreativan način”, objašnjava Petrović, naglašavajući da je to zahtjevan proces.
Sagovornik “Vijesti” će, ovog avgusta, u CERN-u učestvovati u istraživanju o primjeni visokoenergetske fizike u liječenju oboljelih od karcinoma. Pojašnjava da hadronska terapija ima brojne benefite u liječenju kancera, a želja da se dodatno upozna sa tim prednostima je, kaže, glavni pokretač njegovog angažmana u CERN-u.
“Prednost hadronske terapije u odnosu na klasičnu radioterapiju je u preciznosti samog tretmana. Ovdje imamo pozitivne jone ugljenika koji će maksimum svoje energije dostići na mjestu na kojem se kancer nalazi. Ovi joni ugljenika će proći kroz naše tijelo i neće napraviti ‘štetu’ zdravom tkivu. Naravno, da bi smo dobili ovako precizan tretman neophodno je da uzmemo u obzir mnoge faktore, ali ideja je veoma interesatna. Tretiranje pacijenata hadronskom terapijom predstavlja budućnost tretiranja pacijenata oboljelih od raka i moja projekcija jeste da će sve države prije ili kasnije početi sa primjenjivanjem ove efikasne metode”, rekao je Petrović.
Zahvalan je Ministarstvu prosvjete što je, kako kaže, nedavno organizovalo međunarodni čas fizike na kojem se obrađivala tema.
To mu je “pojačalo želju da bude, što je više moguće, uključen u rasprave i polemike o tretiranju pacijenata hadronskom terapijom”.
“Uz pomoć profesorice Mare Šćepanović, koja je uključena u ovaj projekat, dobio sam kontakt studenata iz Crne Gore koji rade u CERN-u na projektu hadronske terapije. Ideja je da svoj boravak u CERN-u iskoristim za detaljnije dobijanje informacija o kompleksu na kojem rade kolege. Teorijski sam dovoljno upoznat o načinu funkcionisanja hadronske terapije, a sada mi se pružila šansa da se detaljnije upoznam sa postrojenjem za hadronsku terapiju. S obzirom na to da sam se još od ranije odlučio da pristupim fizici u smislu njene primjene u svakodnevnom životu, hadronska terapija je dovoljno izazovna za mene i predstavlja budućnost tretiranja oboljelih od kancera”, zaključuje Petrović.
Vaspitni dio nastavničkog posla zanemaren
Petrović “Vijestima” kaže da je očigledna razlika u interesovanju učenika za fiziku i fizičko vaspitanje. Uprkos tome što insistira na iskrenom odnosu i lijepoj komunikaciji, mora se znati granica i u komentarima koji se upućuju učenicima.
“Smatram da je taj vaspitni dio našeg posla zanemaren. Prilično sam siguran da učenik kojem dam peticu i kojem kažem da ju je zaslužio neće imati problema sa fizikom u daljem školovanju. S druge strane, učenici obožavaju časove fizičkog vaspitanja i veliki broj učenika se bavi uspješno nekim sportom. Tako da mnogo veće intresovanje pokazuju za fizičko vaspitanje”, rekao je Petrović.
Bonus video:
