Deportacija je tamna mrlja na obrazu viteške Crne Gore, a rane izbjeglica - civilnih žrtava su i naše rane, svakog pojedinca koji dobro misli i sebi i drugima, ali i svom potomstvu i državi, kazao je predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Mirsad Rastoder danas u Herceg Novom.
Memorijalnim polaganjem cvijeća ispred zgrade policije u Herceg Novom, danas je obilježena 32. godina od ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica 1992. godine. Skup su organizovali Akcija za ljudska prava (HRA), Centra za građansko obrazovanje (CGO) i ANIME – Centar za mirovno i žensko obrazovanje, a prisustvovali su članovi porodice jedne od žrtava zločina, zvaničnici iz Vlade, predstavnici Bošnjačkog vijeća, nevladinih organizacija Bošnjačke i drugih stranaka, Islamske zajednice, medija i građani.
U ime Bošnjačkog vijeća obilježavanju su prisustvovali Rastoder i Admir Adrović.
Rastoder je kazao da Bošnjačko vijeće insistira na utvrđivanju istine, odgovornosti i pravde za žrtve zločina.
"Prizivam velike umjetnike koji su Herceg Novom dali dušu u predhodnom vijeku i uzdigli ga do visine grada u koji se rado dolazi, da pomognu Novljanima da pronađu onu liniju, tanku liniju, između dobra i zla i pronađu snagu da se u njihovom gradu nađe spomenik za civilne žrtve deportacije. Svojim borama svjedočim da nije lako buditi uspavanu savjest našeg društva, ali najmanje što možemo učiniti jeste da ustanovimo dan sjećanja, da podignemo spomenik, da državni organi urade to što treba, da ovu istragu, optužbu i odgovornost personaliziju, da se u udžbenicima nađu osnovni podaci o ratnim zločinima, da nam djeca ne izlaze iz škola neinformisana ", kazao je Rastoder, kako je saopštilo Bošnjačko vijeće.
"Mi nikome ne spočitavamo kolektivnu krivicu, naprotiv! Samo tražimo da se pravosudno utvrdi istina, odgovornost i pravda za žrtve zločina, koje su dio golemog stradanja od genocidne politike devedesetih. Zato apelujemo, pronađite onu spasonosnu crtu između dobra i zla. Ne slušajte manipulatore koji se ogrću "nacionalnom košuljom" kako bi sebe izdigli na prijesto mitomanskog mučenika laži i prevare. Deportacija je tamna mrlja na obrazu viteške Crne Gore, a rane izbjeglica - civilnih žrtava su i naše rane, svakog pojedinca koji dobro misli i sebi i drugima, ali i svom potomstvu i državi", dodao je Rastoder, te kazao:
"Nesporna je činjenica da je u proljeće 1992. godine izvršen zločin deportacije u kojem je stradalo najmanje 66 izbjeglica bošnjačke nacionalnosti iz BiH, a po nezvaničnim podacima i preko stotinu civila starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini. Prema dostupnoj zvaničnoj dokumentaciji, ovaj zločin je po nalogu iz Beograda izvršila crnogorska policija. Najveći broj uhapšenih izbjeglica doveden je u Centar bezbjednosti Herceg-Novi, koji je služio kao sabirni centar, odakle su organizovano, autobusima, transportovani 25. maja u koncentracioni logor KPD Foča, a 27. maja na neutvrđenu lokaciju u istočnoj BiH. Svi bošnjaci deportovani autobusom 27. maja 1992. godine ubijeni su vjerovatno istog dana, a njihova tijela su bačena u rijeku Drinu".
Kaže da bi broj stradalih "sigurno bio još veći da nije bilo dobrih ljudi koji su krili bosanske izbjeglice", da njih treba pronaći i veličati i "pamtiti imena onih koji su spašavali ljudem, a ne onih koji su činili zločine".
Bošnjačko vijeće, kako je rekao, upozorava da ni poslije 32 godine ovaj ratni zločin nad civilima nije dobio sudski epilog u Crnoj Gori i poziva "Novljanje i predstavnike državnih institucija, da se pridruže inicijativama za ispunjavanje civilizacijskih zahtjeva koji su odavno poznati".
"Neka vam u tome pomogne slutnja da bi današnjem obilježavanju 32. godišnjice od deportacije vjerovatno prisustvovali svi minuli velikani umjetnosti - na poziv Zuka Džumhura", poručio je Rastoder.
Bonus video:
