Regionalna saradnja i pristupanje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji (EU) treba da bude zajednički cilj država regiona, poručeno je sa završnog modula Škole političkih studija (ŠPS) “Regionalna saradnja kroz proces pomirenja”.
Programski direktor Građanske alijanse Milan Radović kazao je da zajednička perspektiva regiona treba da bude pridruživanje EU.
“To mora biti glavni cilj. Međutim regionalni odnosi su jako složeni i opterećeni brojnim otvorenim pitanjima. Politika pokazuje da u ovom trenutku nema rješenja za brojna od tih pitanja”, kazao je Radović.
On je naveo da jedno od takvih otvorenih pitanja i pitanje pomirenja i suočavanja sa prošlošću.
“Posljednji primjer, usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, pokazao je koliko je region podijeljen i pokazao je koliko je regionalna saradnja loša a odnosi narušeni”, dodao je Radović.
On je poručio da regionalna saradnja, kroz proces pomirenja može biti ključna za izgradnju stabilnosti i međusobnog povjerenja, ali i razvijenog regiona.
“Nažalost, i poslije više od 30 godina, mi smo još uvijek na početku, ali važno je napomenuti da proces pomirenja nije brz i lak poduhvat”, dodao je Radović.
Prema njegovim riječima, taj proces zahtijeva kontinuiranu posvećenost svih država u regionu i uključuje teške razgovore i teške kompromise.
“Proces regionalne saradnje na Balkanu kroz proces pomirenja zahtijeva višedimenzionalni pristup čiji je cilj otkrivanje i procesuiranje prošlih nepravdi, kršenja ljudskih prava i ratnih zločina”, naveo je Radović.
On je kazao da upravo takvo stanje iziskuje kontinuirano zalaganje za pomirenje.
“A ovaj forum ŠPS je sjajna prilika za to, gdje ćemo sa vama, među kojima su važni donosioci odluka, zajedno raditi na unapređenju u ovoj oblasti”, dodao je Radović.
Potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih, Dragoslav Šćekić, kazao je da je jačanje regionalne saradnje jedan od formalnih uslova pristupanja EU.
“Crna Gora je spremna da da doprinos kao i do sada”, naveo je Šćekić.
On je kazao da mladi ljudi moraju da dožive region Zapadnog Balkana svojim, kao što građanin neke države članice EU tako doživljava cjelokupnu Uniju.
“Dobrosusjedski odnosi i interes mladih ljudi mora biti imperativ svih donosioca odluka u regionu”, poručio je Šćekić.
Predstavnik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Nemanja Stjepanović, kazao je da nakon 25 godina bavljenja prošlošću i kao neko radi u Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove u Hagu, smatra da ta odgovornost podrazumeva najmanje dve stvari.
“Prvo, da svaki razgovor, posebno razgovor o prošlosti ovog regiona temeljite na činjenicama. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Mehanizam kao njegov nasljednik svakako mogu biti od pomoći u tom pogledu”, kazao je Stjepanović.
On je kao drugu stvar naveo to da svaki razgovor o prošlosti, ali i o sadašnjosti i budućnosti, treba da bude zasnovan na dijalogu.
“Mislim da danas više nego ikada moramo saslušati jedni druge, razumeti zašto onaj drugi misli različito od nas i nastojati da kroz razgovor dođemo ako ne do saglasja, onda bar do minimuma razumijevanja”, rekao je Stjepanović.
Šef Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) u Crnoj Gori, Edin Koljenović, kazao je da RYCO kao inicijativa nastao u okviru Berlinskog procesa.
On je dodao da je RYCO, takođe, domaćin Youth Foruma kao paralelnog događaja u okviru Berlinskog foruma koji se održava na godišnjem nivou.
Koljenović je naveo da je dominantan fokus podrške RYCO na programima povezivanja i saradnje među mladima.
“U skladu sa svojom jedinstvenom misijom i radom u cilju izgradnje mira i pomirenja na Zapadnom Balkanu, radimo sa svim važnim činiocima koji treba da obezbijede podsticajno okruženje za regionalnu saradnju, a posebno saradnju i povezivanje među mladima”, rekao je Koljenović.
Bonus video:
