Ne postoji nijedan krevet u zdravstvenoj ustanovi koji bi zbrinuo dijete sa akutnim psihičkim problemima, crnogorski sistem socijalne i dječje zaštite ima ograničenu podršku porodicama i djeci žrtvama nasilja, a zaposleni u obrazovanju sporo i nedjelotvorno prijavljuju nasilje nad djecom, pokušavaju da incidente istraže sami, čime dovode u opasnost maloljetnike i/ili nenasilnog roditelja.
To su samo neki od problema koji su prepoznati Nacrtom strategije prevencije i zaštite djece od nasilja za period od 2024. do 2027. godine.
Ističe se da su žrtve nasilja u porodici tokom 2021. godine u više od polovine slučajeva (53 odsto) bila djeca.
U dokumentu je naglašeno da su nasilje nad djecom u porodicama, školama, ali i u onlajn prostoru, ugovoreni brakovi, nepostojanje protokola i nespremnost državnog aparata da se na pravi način suoči sa ovim problemima, ključni izazovi sa kojima institucije moraju da se izbore u naredne tri godine.
KRŠENJA PRAVA, U RIZIKU I U INSTITUCIJAMA
Osnovni uzrok, navodi se u dokumentu koji je Vlada Crne Gore juče objavila, pored ukorijenjenih društvenih normi, percepcije i ugrađene diskriminacije, okruženja kod kuće, u društvu i u onlajn, su i “neadekvatna zakonska rješenja i njihova implementacija koji ne obezbjeđuju u dovoljnoj mjeri prevenciju i zaštitu djece od nasilja, nedovoljni kapaciteti sistema i institucija u oblasti prevencije nasilja nad djecom, mehanizama za izvještavanje i servisa podrške za djecu i porodicu u svim sektorima…”
“U ovom momentu, crnogorski sistem socijalne i dječje zaštite je suočen sa problemom ograničene dostupnosti podrške porodicama i djeci u riziku ili žrtvama nasilja, a održivost postojećih usluga koje se pružaju od strane NVO su stalno pod znakom pitanja”, navodi se u Nacrtu strategije.
U zdravstvenom sistemu, navodi se, razvijene su Smjernice za postupanje pružalaca zdravstvenih usluga u cilju zaštite djece i adolescenata od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja koje je Ministarstvo zdravlja usvojilo prije dvije godine, ali se taj važan alat ne primjenjuje u praksi.
“Nedostaju programi i usluge namijenjeni djeci koja su žrtve nasilja i eksploatacije, kao i djeci koja imaju psihološke probleme zbog upotrebe psihoaktivnih supstanci i kojima je potrebno liječenje. Ta djeca se zbog nepostojanja ustanove za njihovo liječenje, šalju u bolnice za odrasle, a stručni radnici ne dobijaju obuku. Ova praksa izaziva veliku zabrinutost jer predstavlja kršenje prava djeteta i, umjesto da sprečava, izlaže djecu riziku od različitih oblika nasilja u institucijama”, naglašeno je u dokumentu.
Posebno zabrinjava, ističe se činjenica da ne postoji specijalizovana ustanova shodno Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.
“U članu 28 ovog Zakona stoji ‘maloljetniku ometenom u psihičkom razvoju ili sa psihičkim poremećajima koji je učinio krivično djelo sud može, umjesto mjere upućivanja u vaspitnu ustanovu nezavodskog tipa ili ustanovu zavodskog tipa, izreći mjeru upućivanja u specijalizovanu ustanovu u kojoj se može obezbijediti liječenje i osposobljavanje maloljetnika’. Zakon je na snazi od 2011. godine, a još uvijek ne postoje uslovi za sprovođenje mjere koja je njime predviđena, iako je evidenta velika potreba za istom”, precizirano je.
NASILJE U ŠKOLAMA U PORASTU
Prema dokumentu, problem u porastu je nasilje u školama, odnosno vršnjačko nasilje.
“Naročito je to slučaj sa vršnjačkim nasiljem/nasiljem među djecom u školama koje se vrši putem komunikacionih tehnologija. Sistem obrazovanja trenutno nije u potpunosti dorastao ovom izazovu, budući da nema dovoljan broj psihologa za podršku djeci ni nastavnika, koji bi se postarali za ranu identifikaciju djece u riziku, vrste nasilja…”, stoji u dokumentu.
Članove Radne grupe iz više Vladinih resora, institucija i ustanova zabrinjava i to “što djeca odobravaju vršnjačko nasilje/nasilje među djecom i ne reaguju kako bi ga zaustavila”.
2,46 miliona eura biće opredijeljeno za sprovođenje mjera iz Nacrta strategije, od čega će 672.500 eura biti obezbijeđeno iz donacija, a preostali, veći dio, iz državnog budžeta
“Što ukazuje da njihovo edukovanje na temu nasilja na neki način nije dalo dobre rezultate (predmet Građansko obrazovanje više nije obavezan u školima). Edukacija o seksualnom ponašanju djece, između ostalog u onlajn sferi, još se ne sprovodi u školama i nedostatak te preventivne komponente otežava zaštitu djece, zbog čega su istraživanja pokazala da znatan broj djece u Crnoj Gori izgleda ili nije svjestan potencijalnih rizika (29%) ili nije sasvim siguran da li na internetu postoje uznemirujuće stvari (34%), dok se svega 37 odsto definitivno slaže da postoje stvari na internetu koje smetaju ili uznemiravaju djecu njihovog uzrasta”, upozoreno je u Nacrtu strategije.
SISTEM NEMA PODATKE, ALI NI ANALIZU
Radna grupa je utvrdila da problem dodatno komplikuje nedostatak sistematskog prikupljanja i analize podataka koji se odnose na nasilje nad djecom.
“Bez takvih podataka, teško je graditi i pratiti efikasan sistem koji sprečava nasilje nad djecom. Crna Gora se obavezala da će intenzivirati napore na prevenciji i zaštiti djece od nasilja... S obzirom na postojano prisustvo nasilja nad djecom i izazove koji se tek javljaju, Crna Gora i dalje ovu temu svrstava među svoje prioritete”, poručeno je u Nacrtu strategije.
Identifikujući ključne faktore koji doprinose problemima, dokument je fokusiran na prevenciju, pa onda i na zaštitu i intervenciju u slučajevima nasilja nad djecom.
“Primarna prevencija će se fokusirati na pristupe koji se primjenjuju prije nego što dođe do nasilja, kako bi se spriječilo vršenje nasilja ili viktimizacija. Ovaj dio se uglavnom fokusira na programe prevencije namijenjene djeci u vrtićima i školama i na vještine roditeljstva (jačanje socio-emocionalnih vještina u školama, programi roditeljstva…) čiji je cilj da se utiče na ponašanja i uzroke koji leže u osnovi nasilja, a to su razlike u stepenu moći zasnovane na uzrastu i rodu”, stoji u dokumentu.
Sekundarna prevencija i intervencija, navodi se, fokusiraće se na ranu intervenciju i odgovor, namijenjene onima kod kojih postoji jedan ili više faktora rizika koji se dovode u vezu sa nasiljem nad djecom, kakvi su siromaštvo, roditelji koji koriste opojne supstance ili alkohol,…
“Tercijarna prevencija će se fokusirati na odgovor na nasilje nad djecom, kada se ono desilo i kada je potrebno da se pruži podrška i zaštita djeci žrtvama nasilja od sekundarne viktimizacije, podrška u resocijalizaciji i pružanju adekvatne pravne podrške”, pojašnjeno je.
Primjena strategije će dominatno biti finansirana iz državnog budžeta.
“Akcioni plan za prve dvije godine realizacije previđa ukupan budžet od 2,46 miliona eura. Od toga, predviđeno je izdvajanje od 1.787.500 eura iz državnog budžeta mimo tekuće potrošnje, a da će se 672.500 obezbijediti putem donatorskih sredstava”, precizirano je.
Bonus video:
