Primjer uhapšene direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović vrlo šalje jasnu poruku: vlast na najvažnije pozicije postavlja ljude koji su potkupljivi i ucjenjivi, jer takve ljude mogu da kontrolišu i drže u šaci, kazala je za “Vijesti” poslanica u hrvatskom Saboru Dalija Orešković, članica hrvatskog Nacionalnog vijeća za praćenje primjene Strategije suzbijanja korupcije.
“Takvi ljudi nikada neće biti oni koji će provjeravati je li vlast takva da krade i puno više. Rekla bih da se radi o sitnim novcima za koje je direktorica ‘kupljena’ kako bi progledala kroz prste kriminalcima koji su puno veći i moćniji od nje”, kazala je Orešković.
Komentarišući dešavanja u Crnoj Gori, činjenicu da je direktorica Agencije u kućnom pritvoru, a da je Specijalno državno tužilaštvo sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja i štetu pričinjenu budžetu od više od 100.000 eura, Orešković je kazala da se radi o obrascu “koji se viđa u ovako slabim državama”.
“Gdje je i mafija, često, umrežena sa političkim vrhom. To su poruke kojih Evropa mora biti svjesna, ali nema Evropa mogućnost da na dan izbora to promijeni. Temelj demokratije su građani, koji moraju biti osviješćeni. Uz pomoć civilnog društva, akademske zajednice i medija koji stvari moraju nazivati pravim imenom koliko god to bilo ponekad bolno za čuti”, poručila je Orešković.
Upitana da li je ikada čula o nekoj velikoj korupcionaškoj aferi koju je otkrila crnogorska Agencija, nekadašnja šefica tamošnjeg Povjereništva za odlučivanje u sukobu interesa da do nje “nije došla takva vijest”.
Naglašava da je “loš signal i pokazatelj kada se agencije bave određenim predmetima na način da je ishod takav da previše ne zatalasaju”.
“To je otprilike moj komentar na ono što se događa u Crnoj Gori. Imate vi kud i kamo konkretnih primjera gdje bi Agencija mogla pokazati da ima stav, pa čak iako su zakoni skrojeni da štite kriminal i koruptive političare. Tada je zadatak antikorupcijskih agencija da to javno i kažu”, kazala je Orešković.
Ona je naglasila da, ako nisu na istoj talasnoj dužini građani, civilni sektor, mediji i antikorupcijske institucije, “neće i ne može biti rezultata”.
“A kada se jedan slučaj prozove i nazove pravim imenom, onda se to čuje i u državi i van njenih granica. Evo, do mene nije došla vijest da je crnogorska Agencija za sprečavanje korupcije imala makar jedan takav slučaj”, naglasila je Orešković.
Prema njenim riječima, antikorupcijske institucije moraju biti tijela koja nešto suštinski mijenjaju:”Problem korupcije u regionu je specifičan jer je ima, a uglavnom najviše u samom državnom vrhu”.
Osvrćući se na nedvane izmjene crnogorskog Zakona o sprečavanju korupcije, Orešković je kazala da, kao prije svega kao ekspert, a onda i kao političarka, “otvoreno poručuje: što god radili Crnogorci, ne ugledajte se na Hrvatsku i nemojte nas uzimati kao primjer, već kao analizu što ne treba raditi”.
Pojasnila je da je i Hrvatska je prije desetak godina, slično sada Crnoj Gori, morala ispuniti određene kriterijume Evropske unije.
“I mi smo imali Povjerenstvo za sukob interesa čija je uloga bila da provjerava nesklad između legalnih prihoda i imovine zvaničnika, imali smo i tijela koja se bave baš progonom korumpiranih, a zakazali smo i u jednom i u drugom. Hrvatska nije imala monitoring nakon ulaska u EU kao Bugarska ili Rumunija, pa smo nakon nekoliko početnih godina ostvarivanja napretka i rješavanja velikog broja predmeta kroz koje su se uspostavljali primjeri dobre prakse, danas - 2024. godine došli u situaciju da je funkcioner izabran za europarlamentarca u jeku korupcionaške afere”, navodi Orešković.
Pojašnjava da kada se analizira imovinski izvještaj tog funkcionera, krediti i zakoniti prihodi, “ispada da preživljava mjesec sa neki tridesetak eura”.
“Ta afera je pokazala da naše Povjerenstvo nema alate za provjeru imovine i očito nezakonitog finansiranja moćnog političara, a pokazalo je da to ni biračima ne smeta. Nakon što je taj zvaničnik i izabran u Evropski parlament, izbornu pobjedu je proslavio tako što se u skupocjenom ferariju vrijednom više od 350.000 eura odvezao negdje u noć i danima se nije javljao članovima svoje stranke”, kazala je.
Prema njenim riječima, ovakvom ishodu prethodilo duže razdoblje tokom kojeg je Hrvatska mijenjala svoje antikorupcijske zakone.
“I pomalo ukidala odredbe koje su političarima smetale i koje su slabile ovlašćenja antikorupcijskih tijela, a postavljanjem podobnih i poslušnih ljudi, koji neće puno remetiti sistem, te institucije su dodatno oslabljene iznutra. Nadam se da ćete naći načina da ojačate svoje antikorupcijske mehanizme, jer je to prvi i najvažniji alat kojim ćete svoje građane zadržati u granicama Crne Gore, a ne da trbuhom za kruhom bježe u druge zemlje, kako se to, nažalost, dešava u Hrvatskoj”, poručila je Orešković.
Borba protiv “pokvarenih” vladara je građanska obaveza
Orešković žali što je jedan dio građana u regionu prihvatio to što su demokratski standardi poklekli.
“Ovo sve govorim kao podsticaj građanima da nešto promijene, da naprave pritisak, jer samo na taj način će pokazati da im je do njihove države stalo. Smatram da je borba legitimnim građanskim načinima protiv ‘pokvarenih’ vladara, jer mi u regionu nemamo zvaničnike nego vladare, najbolji način da se pokaže ljubav prema državi”, kazala je.
Bonus video:
