U fiokama Ustavnog suda duže od sedam godina stoji predlog za ocjenu ustavnosti Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji su 2017. podnijeli lideri tadašnjih parlamentarnih partija - Aleksa Bečić, Miodrag Lekić, Ranko Krivokapić, Srđan Milić i Dritan Abazović.
Te godine usvojene su izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a poslanici vladajućeg DPS-a uspjeli su gotovo uoči glasanja da djeluju amandmanski da promijene suštinu propisa tako da se ne može primijeniti na podatke koje je organ vlasti označio nekim stepenom tajnosti. Time je, tvrde poslanici u predlogu Ustavnom sudu, suprotno Ustavu Crne Gore, uvedena opšta zabrana pristupa informacijama koja zavisi od arbitrarne odluke organa vlasti da neki podatak označi stepenom tajnosti.
Pet tadašnjih poslanika i lidera partija su, na inicijativu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), tražili ocjenu ustavnosti, a njihov predlog u Ustavni sud stigao je 29. maja 2017. godine.
Sedam godina kasnije, iz Ustavnog suda odgovaraju da je “u ustavnosudskom predmetu ocjene saglasnosti sa Ustavom odredbe člana 1 stav 2 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, okončan prethodni postupak i predmet dodijeljen u rad sudiji izvjestiocu i savjetniku, i u radu je”.
“Obavještavamo Vas da Ustavni sud ulaže napore da sve predmete iz ranijih godina riješi u primjerenom roku, uvažavajući sve poteškoće sa kojima se susrijeće u radu, a koji se odnose na nedostajuće kadrovske kapacitete”, naglasili su iz Ustavnog suda.
Direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković kazala je da se kroz nepostupanje u slučaju predloga za ocjenu ustavnosti koje su poslanici, na inicijativu te organizacije, podnijeli davne 2017. godine, potvrđuje da je Ustavni sud postupao krajnje selektivno.
“Ovo posebno iz razloga što je postupak pred Ustavnim sudom mnogo kraći kada predlog podnesu poslanici, jer oni prema članu 150 Ustava imaju pravo da pokrenu postupak, dok građani i pravna lica mogu da podnesu inicijativu, pa Ustavni sud odlučuje da li da pokrene postupak. Samim tim, Ustavni sud je odavno trebalo da odluči po ovom predlogu poslanika. Od 2017. godine, pa do gubitka kvoruma Ustavni sud je odlučivao o ustavnosti stotina akata, dok je predlog poslanika držao u ladici. To potvrđuje kako selektivnost u postupanju tog suda, tako i politički interes da se u tom postupku ne donese odluka jer su te norme zasigurno suprotne Ustavu”, poručila je Ćalović Marković.
Iz Ustavnog suda, međutim, u odgovoru su podsjetili da su, duže od dvije godine, u nepotpunom sastavu, zbog dugotrajnog postupka izbora nedostajućih sudija, kao i da više od četiri godine radi sa znatno smanjenim brojem izvršilaca u Stručnoj službi. “Primjera radi, u Odjeljenju za normativu, čija je primarna nadležnost ocjena saglasnosti sa Ustavom zakona i podzakonskih akata, zaposlena su svega dva ustavnosudska savjetnika, od kojih jedan uskoro stiče uslove za starosnu penziju, što u mnogom otežava rad na ustavnosudskim predmetima”, precizirali su iz Ustavnog suda.
Naglašavaju da su se tim povodom više puta obraćali Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore, sa molbom da se stavi u skupštinsku proceduru Predlog izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
“Sa ciljem da Ustavni sud samostalno bira stručni kadar, što će doprinijeti njegovoj samostalnosti i nezavisnosti i efikasnijem i ažurnijem radu na ustavnosudskim predmetima”.
Vanja Ćalović Marković smatra da je sud imao više nego dovoljno vremena da donese odluku prije nego su izgubili kvorum.
“Ovaj slučaj pokazuje da je Ustavni sud upravo po političkoj direktivi izbjegavao da odlučuje u tom predmetu, kako bi informacije koje bi morale biti javno dostupne ostale skrivene od građana”, zaključila je Ćalović Marković.
Podsjetila je da su sporne norme u Zakonu o slobodnom pristupu informacijama ušle kroz amandmane poslanika DPS-a.
“I to bez bilo kakve prethodne javne rasprave i bez mišljenja Evropske komisije, kao odgovor na brojne slučajeve korupcije koje smo otkrili upravo zahvaljujući korišćenju prava iz tog Zakona. Zbog toga pozivamo novu predsjednicu Ustavnog suda Snežanu Armenko da tom slučaju konačno bude dat prioritet, kako je to i propisano Ustavom, i da nakon sedam godina donesu odluku”, apelovala je Ćalović Marković.
Poslanici su u predlogu naglasili da je sporna odredba suprotna Ustavu, ali i sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
“Suprotno stavovima Evropskog suda za ljudska prava osporenom odredbom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama uvodi se opšta zabrana pristupa svim informacijama koje organ vlasti može proizvoljno označiti stepenom tajnosti”, naglasili su.
Bonus video:
