Kako bi se preduprijedili potencijalni napadi i prijetnji, država mora uložiti dodatne napore kako bi se poboljšala sigurnost novinara i sveukupan ambijent za njihov rad, saopšteno je iz Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR).
Iz te nevladine organizacije (NVO) su kazali da se njihovo saopštenje, odnosi na komparativnu analizu institucionalnog i zakonodavnog okvira zaštite novinara u Njemačkoj i Crnoj Gori.
"Odgovori na napade na novinare i medije moraju uključivati kombinaciju pravnih, vladinih, novinarskih i napora nevladinog sektora usmjerenih na zaštitu slobode medija, promociju bezbjednosti novinara i očuvanje demokratskih vrijednosti. Ni dvadeset godina nakon ubistva glavnog urednika lista 'Dan', Duška Jovanovića, počinitelji nisu otkriveni. Takođe, krivci za pokušaj ubistva novinarke Olivere Lakić još uvijek nisu pronađeni. Napad na novinara Tufika Softića ni dan danas nije razriješen i relativno je zastario. Pored ovih, u zadnjih nekoliko godina, u Crnoj Gori je značajno povećan broj prijetnji i napada na novinare, uz izostanak adekvatne reakcije institucija", ističe se u saopštenju UZOR-a koje potpisuje Maja Nikolić, projektna menadžerka.
Iz te NVO su dodali da su u saradnji sa ekspertima priredili komparativnu analizu institucionalnog i zakonodavnog okvira zaštite novinara u Njemačkoj i Crnoj Gori kako bi ukazao na brojne probleme sa kojima se suočava novinarska profesija u svom radu, ali prvenstveno da prikaže rješenja po uzoru na pozitivne prakse u Njemačkoj.
"Crnogorskim pravnim sistemom još uvijek nije regulisan anti-SLAPP mehanizam zaštite, a iskustvo crnogorskih medija pokazuje da zakonodavstvo ne prepoznaje tužbe usmjerene prema medijima kao SLAPP, što predstavlja veliki problem. Stoga, institucije moraju inicirati usvajanje novih propisa za zaštitu od SLAPP tužbi. S obzirom na sve češće prijetnje i napade sa kojima se novinari suočavaju u Crnoj Gori, potrebno je usvojiti mehanizam brzog odgovora na prijetnje i napade na novinare. Posebna pažnja treba da bude posvećena novinarkama, koje su sistemski žrtve određenih prijetnji kao što su uznemiravanje, uvrede i govor mržnje", piše u saopštenju.
Iz UZOR-a su kazali da imajući u vidu poslednje presude u slučajevima napada na novinare, potrebno je dodatno raditi, na edukaciji predstavnika pravosuđa, ali i policijskih službenika koji su prva linija kontakta prilikom verbalnog ili fizičkog napada na predstavnike medija.
"Nalazi analize ukazuju da je potrebno formirati specijalizovane timove u Upravi policije i tužilaštvu koji će pratiti i istraživati slučajeve napada na novinare i novinarke. Takođe, potrebno je uspostaviti SOS liniju 24/7 za novinare koje su žrtve napada i prijetnji, a policija mora početi preventivne bezbjednosne provjere a u slučajevima prijetnji obezbijediti preseljenje novinara na sigurno mjesto. Policija, tužilaštvo i sudovi treba redovno da dostavljaju izvještaje o postupanjima u slučajevima napada na novinare Komisiji za praćenje istraga napada na novinare, te da uspostave uspostave jedinstvenu bazu podataka o napadima na novinare" naveli su.
Iz UZOR-a su rekli da se zakonom mora predvidjeti disciplinska odgovornost u slučajevima službenika i zvaničnika koji namjerno sprečavaju ili ometaju istragu napada na novinare.
"U tom smislu, država mora obezbijediti da žrtva ima pristup spisima predmeta, da dostavlja dokaze i da dobija informacije o istrazi, kao i da uradi bezbjedonosnu procjenu rizika za novinare koji se bave slučajevima korupcije i organizovanog kriminala prije odlaska na javna okupljanja. Država bi brzo trebala da obezbijedi mjere lične zaštite novinarima istraživačima i novinarima koji rade na temama korupcije, organizovanog kriminala ili terorizma, a koji su prijavili prijetnje policiji. Posebna pažnja treba da se posveti mjerama lične zaštite, uključujući upotrebu zaštitnih naloga, za novinarke i novinare koji pripadaju manjinskim grupama, kao i da se zakonodavstvo i sankcije ne primjenjuju diskriminatorski ili arbitrarno protiv novinara i drugih medijskih aktera", poručili su iz UZOR-a.
Navode da na kraju, ali ne manje važno, novinari moraju raditi na jačanju sindikalnog organizovanja unutar medijskih kuća, kao i na uspostavljanju jedinstvenog samoregulatornog tijela kao nezavisnog, reprezentativnog i efikasnog tijela za samoregulaciju novinara, integrišući kako novinare tako i medijske poslodavce.
"Ova komparativna analiza nastala je u okviru projekta 'Efikasna prevencija i zaštita novinara u Crnoj Gori', koju zajednički sprovode Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG), u saradnji sa Hanns Seidel fondacijom (HSS) uz finansijsku podršku Evropske unije (EU), posredstvom Delegacije EU u Podgorici i Ministarstva javne uprave", poručili su iz UZOR-a.
Bonus video:
