Misija Sindikata prosvjete je da obrazovni sistem bude što bolji, a on to ne može biti ako nastavnik nije motivisan i zadovoljan.
To je tokom okruglog stola "PISA testiranje - kratkoročne i dugoročne mjere za poboljšanje rezultata", održanog u Podgorici, kazao predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović.
Okrugli sto organizovali su Sindikat prosvjete i NVU Prosvjetna zajednica Crne Gore.
Božović je kazao da je zbog rezultata PISA testiranja odavno htio da održi okrugli sto posvećen njima.
On je, kao dugogodišnji nastavnik, procijenio da je obrazovni sistem zreo za reformu, "a to su pokazali rezultati PISA testiranja".
"Nasa djeca su manje motivisana. Ne mogu da drže pažnju ni 10 minuta u kontinuitetu", rekao je Božović.
Kazao je da Crna Gora nije godinama na vrhu kada je u pitanju PISA testiranje, dodajući da "naša djeca nijesu bez znanja".
On je kazao da se mora insistirati na čitalačkoj pismenosti jer "iz nje sve proizilazi".
Čitalačka pismenost ključ obrazovanja
Divna Paljević iz Ispitnog centra Crne Gore podsjetila je da su u PISA testiranju učestvovale 63 zemlje.
Kazala je da Crna Gora nije ispunila OECD prosjek koji iznosi 480 bodova, i dodala da se za to ne može kriviti samo pandemija koronavirusa.
"Zabrinjavajuće je sa prirodnim naukama. Tu je stagnacija sve ove godine", rekla je Paljević, dodajući da je iz čitalačke pismenosti zabilježen rast do 2015. godine.
Kazala je da su postignuća učenika iz sve tri oblasti (matematika, čitanje i nauka) bile najizraženija 2018. godine.
Ona je kazala da je više od polovine učenika spremno da koristi dodatne platforme za učenje.
Blaženka Petričević, iz Zavoda za školstvo Crne Gore (ZZŠ), kazala je da se mora popraviti školski ambijent, kako bi rezultati u učenju bili bolji.
Istakla je da Crna Gora ima preko 54 procenata funkcionalno nepismenih učenika iz nauke.
Petričević je kazala da su poredili nacionalne predmetne okvire sa PISA okvirima testiranja nauka i došli do zaključaka da nema puno razlika, ali je drugačiji način sprovođenja nastave.
Kazala je da su aktivnosti ZZŠ bile usmjerene ka tome da svaki učenik uradi po jedan eksperiment koji je u skladu sa procedurama PISA testiranjima.
Petričević je napomenula da su rezultati njihovih aktivnosti ukazali na par problema - timski rad bio je prisutan tamo gdje eksperimenti to ne dopuštaju, prečesto su se ponavljali, izostale su naučne faze u istraživanju...
Ona je kazala je da je sljedeće PISA testiranje za 10 mjeseci.
Istakla je da su neki od ciljeva ZZŠ da se izdvoje najbolji praktičari i nastavnici, osposobe timovi koji će pomagati "kolegama u pripremama za PISA testiranje"...
Drekalović: Odvojiti bitno od nebitnog
Profesor Filološkog fakulteta UCG Vladimir Drekalović kazao je da je važno odvojiti bitne podatke od nebitnih, a to je, tvrdi on, važno za sve, ne samo prirodne nauke.
Predstavio je primjere zadataka kojih nema u crnogorskom obrazovnom sistemu, a koji su sastavni dio PISA testiranja iz matematike.
Istakao je da se na PISA testiranju ne akcentuje pretjerano korišćenje formula.
"Strašno smo opterećeni pamćenjem. U PISA testiranju se ne insistira toliko na formulama", kazao je Drekalović.
Rosandić: Primjetan nesklad između Lučonoša i rezultata na PISA i eksternim testiranjima
Milan Rosandić, profesor u OŠ "21. Maj" u Podgorici kazao je da djeca traže nove metode, pristupe i osavremenjivanje.
"Fakulteti moraju pratiti nove trendove i moraju se prilagođavati. Potrebno je više znanje iz metodike, psihologije, pedagogije...", ocijenio je Rosandić.
Naglasio je da đake "treba usmjeravati da istražuju da i sami dođu do rješenja problema". Primijetio je da su učenici nezainteresovani za učenje, i da se bore za ocjenu.
Rosandić smatra da je potrebno uvoditi nove pojmove upoređujući ih sa realnim životom, dodajući da vlada nesklad između "broja Luča i rezultata eksternih i PISA testiranja".
Objasnio je da je bitno postaviti dobru matematičku bazu koja će se kasnije nadograđivati.
Bitno je podstaći djecu da uče i eksperimentišu
Profesorica fizike u Osnovnoj školi "Milorad Musa Burzan" Jadranka Radović kazala je da je potrebno podsticati djecu da istražuju i eksperimentišu.
"Djeca nijesu navikla da sarađuju, a to mora da se popravi. Važno je poboljšanje čitalačke pismenosti. Sve od toga potiče. Djeca ni ne pročitaju zadatak do kraja", kazala je Radović.
Naglasila je važnost digitalne i informatičke pismenosti, i dodala da bi bilo neophodno uvrstiti PISA zadatke u crnogorske udžbenike.
"Zastarjeli su nam udžbenici. Promjene se dešavaju na globalnom nivou", kazala je Radović.
Urednica u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva Nađa Durković kazala je da je 2015. godina bila ključna za čitalačku pismenost.
"Od tada smo osvijestili da imamo alatku", kazala je Durković.
Istakla je da je PISA važna za Crnu Goru, ali da nije jedini relevantna za razvoj obrazovanja.
Naglasila je da je čitanje ključno za razvoj pojedinca. Durković smatra da roditelji, sa djecom, moraju raditi na njihovim čitalačkim sposobnostima.
Bonus video:
