Problem govora mržnje ni stručna javnost dobro ne poznaje, a kamoli laička, a problematično je i to što u Crnoj Gori ne postoji baza podataka u kojoj će se registrovati svi takvi slučajevi.
Zbog svega toga, pojavi govora mržnje nema kraja u našoj državi, ocijenjeno je juče tokom panel diskusije “Sprečavanje govora mržnje u javnom prostoru Crne Gore - uloga institucija”, koja je održana na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković kazao je da su političari svoj uticaj preselili u sajber prostore, a to je, kaže, uticalo na širenje govora mržnje.
Institucija Zaštitnika je, ističe, naročito zabrinuta zbog problematičnih komentara koji se ostavljaju na portalima i drugim onlajn platformama.
“Govor mržnje, kroz društvene mreže, nema kontrolu. Možete da kažete šta god hoćete na društvenim mrežama, a da se institucije prave mrtve. Mržnja nije zdravo stanje duha”, ocijenio je Bjeković, dodajući da se od “nas nerijetko traži normiranje lakših oblika govora mržnje”.
Dekanka Pravnog fakulteta Aneta Spaić kazala je da je govor mržnje svaka tvrdnja ili informacija kojom se promovišu nasilje i netrpeljivost.
Istakla je da “imamo najavu najvažnijih evropskih akata” koji će se dodatno pozabaviti pitanjem govora mržnje i drugih oblika diskriminacije u medijima. Spaić je kazala da “sam Akt o digitalnim uslugama propisuje da se nezakoniti sadržaj mora ukloniti”.
Prema njenim riječima, veoma je problematično povlačenje linije između slobode izražavanja i govora mržnje.
Spaić je upozorila na to da, ako u jednom sistemu imamo veliki broj žrtava govora mržnje, pravosudni sistem ne funkcioniše na pravi način.
Publicista i novinar Brano Mandić kazao je da govor mržnje vidi kao oblik nasilja.
“Riječ je o klasičnom nasilju koje tek osvješćujemo da trpimo, a ono je uvijek bilo sredstvo političkog diskursa. Svako nasilje je politički vrlo lako kontrolisati i proizvoditi”, objasnio je Mandić.
Prema njegovim riječima, mi, trenutno, živimo u vremenu kraha političkih sistema, a to se, kaže, “zgodno poklopilo s tehnološkom revolucijom”.
Mišljenja je da je “situacija s medijima u Crnoj Gori, mnogo bolja nego u Srbiji”.
“Moramo ustajati protiv govora mržnje, i moramo mu odgovarati. Zbog toga se javlja satira koja podiže prag tolerancije da se na neki način u tom, već nadraženom sistemu, dođe do riječi, pažnje...”, kazao je Mandić.
Prema njegovim riječima, profesija novinara je devastirana, a “novinari, u vidu redakcijskog kruga, osuđeni su na sami sebe”.
Damir Nikočević, iz Agencije za elektronske medije (AEM) ocijenio je da su neregistrovani portali najćešći izvor govora mržnje u Crnoj Gori. Zabrinjava ga što njihovo poslovanje neće biti regulisano ni novim zakonskim normama.
Objasnio je da se monitoringom, u Agenciji, prate programi koji mogu da proizvedu govor mržnje.
“Nema značajnijih prekršaja kada su u pitanju crnogorski mediji. Očekivanja javnosti su prilično velika. Moramo da znamo da postoji određeno stepenovanje govora mržnje, nešto od toga zaslužuje javnu osudu, institucionalnu reakciju, a nešto krivičnu odgovornost”, kazao je Nikočević.
Kazao je da je Agencija za elektronske medije reagovala kada su u pitanju rijaliti programi koji, kaže, u sebi sadrže govor mržnje, te se zbog toga oni puštaju u određenim terminima.
Programski direktor Juventasa Jovan Bojović konstatovao je da se “suprotstavljamo slobodi govora kako ne bi eksalirala u nešto veće”.
Ističe da je rad nevladinih organizacija važan i objasnio da Juventas radi kroz edukativne radionice, lobiranje i saradnju s institucijama.
“Naše aktivnosti su dodatak svemu onome što rade državne institucije i drugi subjekti u ovoj oblasti”, rekao je Bojović.
Istakao je da “značajan broj mladih koji živi u jednonacionalnim sredinama, nije posjetio druge djelove Crne Gore niti imao priliku da se upozna s različitostima”.
Bonus video:
