Zadatak očuvanja prirode ne počinje i ne završava kada se desi požar ili neka vremenska nepogoda već mnogo ranije”, kazao je “Vijestima” generalni sekretar Saveza izviđača Crne Gore (SICG) i koordinator projekta “Boranka” u Cnoj Gori, Borislav Jovović.
Tim projektom je predviđeno pošumljavanje opožarenih djelova Crne Gore, a u Hrvatskoj se sprovodi već sedam godina.
Tokom jula, Crna Gora se suočila s velikim brojem požara koji su zahvatili različite djelove zemlje. Nepovoljni vremenski uslovi, visoke temperature, ali i ljudski faktor doprinijeli su pojavi požara, ugrožavajući životnu sredinu, imovinu i lokalno stanovništvo. Takvi požari su istakli potrebu za većom prevencijom, ali su pokazali i koliko je važno pošumljavanje.
“Kada je u pitanju ugrožavanje prirode tokom požarne sezone, organizujemo akcije pošumljavanja sa ciljem saniranja posljedica ali se i uključujemo, kroz naš Tim za vanredne situacije, u sve aktivnosti koje nadležne službe i institucije preduzimaju kako bi popravile nastalo stanje”, tvrdi Jovović.
On je kazao da su Savez izviđača Crne Gore i njegove lokalne jedinice u najvećoj mjeri fokusirane na preventivno djelovanje, tj. na edukaciju i osvješćivanje građana.
“Akcenat je na djeci i mladima sa kojima se radi u kontinuitetu, tokom čitavog njihovog izviđačkog života, kroz različite radionice, obuke, seminare i slične aktivnosti. Misija izviđačkog pokreta jeste stvaranje osviješćenih, sposobnih pojedinaca koji su spremni dati doprinos lokalnoj zajednici i svojim pojedinačnim djelovanjem na svakodnevnom nivou, ali i pokretanjem različitih akcija uticati na stanje životne sredine”, kazao je koordinator projekta “Boranka”.
Jovović je kazao da je “Boranka” najveća volonterska akcija pošumljavanja opožarenih područja realizovana u Crnoj Gori.
“Do sad je sprovedena jedna akcije čišćenja sa ciljem uklanjanja biljnog otpada i pripreme terena za sadnju na Gorici, u Podgorici. Održane su radionice u podgoričkim i nikšićkim školama kako bi djecu upoznali sa stanjem u crnogorskim šumama i načinima na koje oni mogu djelovati kako bi se to stanje popravilo. Tom prilikom djeca su ugljenim bojicama, napravljenim od stabala izgorjelih u požaru, crtali nove sadnice, mi smo ih postavljali na naš sajt i na taj način simbolično davali život novom drveću. Svako nacrtano drvo biće posađeno na nekoj od lokacija u oktobru i novembru uz pomoć volontera i zainteresovanih građana. Ove godine, lokacije koje se pošumljavaju biće brdo Gorica u Podgorici, planina Vojnik i okolina Grahova u Nikšiću. Sa edukativnim radionicama nastavljamo u septembru, sa početkom nove školske godine”, kazao je on “Vijestima”.
Od najvećih izazova sa kojima se suočavaju tokom sadnje novih sadnica u oblastima koje su pretrpjele velike požare, Jovović ističe da je zahtjevno pronaći pouzdane partnere koji razumiju značaj obnavljanja biljnog svijeta na mjestima koja su pretrpjela veliku štetu usljed požara.
“Izazovno je pronaći i finansijska sredstva kako bi se akcije sadnje realizovale ciljano i kvalitetno. Takođe, nije uvijek lako motivisati one volontere koji nisu dio izviđačke organizacije”.
Na pitanje šta školski sistem i škole rade u vezi očuvanja prirodne sredine, i da li ima inicijative roditelja za prikupljanje i sadnju novih sadnica, Jovović je kazao da je neophodan sistemski pristup putem kojeg bi Ministarstvo prosvjete dalo konkretne smjernice i ponudilo obuke, programe i materijale da bi učitelji i nastavnici prirodnih nauka, ali i drugi, bili u mogućnosti da u većoj i značajnijoj mjeri uključe temu zaštite životne sredine u život u učionici, ali i van nje.
On je kazao da postoje pojedinačne inicijative koje nisu rijetke i da se sprovode lijepe akcije u okviru školskih dvorišta zahvaljujući eko odborima, savjetima roditelja i nastavnicima.
“Međutim, jasno je da ne postoji sistemski pristup već se ovo pitanje oslanja na motivisane pojedince koji svojim djelovanjem uspijevaju da uključe djecu i umetnu pomenuto pitanje u već tijesne školske planove i programe”, smatra Jovović.
O izboru sadnica struka se pita
Jovović je objasnio da se proces odabira lokacija i sadnica realizuje u saradnji sa Upravom za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore i Agencijom za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, jer, kako navodi, žele “da se struka pita”.
“Oni su jedni od najznačajnijih saradnika, koji u okviru ‘Boranke’ daju stručne i konkretne predloge o tome šta će se i gdje saditi. Upravo ovakva praksa u Hrvatskoj i Makedoniji, gdje se ‘Boranka’ realizuje već sedam godina, dala je najbolje rezultate”, objasnio je on.
Jovović smatra da je tokom brojnih akcija sa ciljem očuvanja životne sredine, postalo jasno da je presudno uključiti što veći broj činilaca našeg društva kako bi akcija zaživjela i bila realizovana u svom punom potencijalu.
Važno je, kako je rekao, “da ideja krene sa jednog mjesta, ali i da se uključe sve relevantne institucije, pronađu saradnici i uključe volonteri i svi zainteresovani građani. Samo na taj način, uz nadzor stručnih lica, se može napraviti istinska promjena koja sanira učinjenu štetu, ali i djeluje u pravcu smanjenja ljudskog uticaja na klimatske promjene”.
Na pitanje kako iz te organizacije prate napredak i uspješnost sadnje rasta novih sadnica, Jovović je objasnio da se “ta vrsta monitoringa vrši u saradnji sa institucijama koje to imaju u programima svog djelovanja, kao što je Uprava za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore”.
U to, kako je naglasio, spada i obilazak terena nakon akcija sadnje da bi se one zalile i kako bi im se pružila dalja podrška za nesmetano razvijanje.
Lokalne vlasti i njihove službe od velikog značaja
Prema riječima Jovovića, u tom procesu, uloga lokalne vlasti je od velikog značaja.
“Lokalne vlasti i njihove službe su od velikog značaja kada se realizuju ovakve akcije. Konkretno, na Gorici, kada je sprovedena akcija ćišćenja tokom koje je uklonjeno 12 kamiona biljnog otpada, svoj doprinos su, pored zaposlenih iz Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, dali i Vojska Crne Gore, Zelenilo, Služba zaštite i spašavanja Podgorice i više od 250 izviđača i drugih volontera”, rekao je on i dodao da su te službe potrebnu podršku pružile u vidu obezbjeđivanja potrebne mehanizacije i opreme.
“To je doprinijelo da cijela akcija ostvari sjajne rezultate. Ovakva vrsta podrške je neophodna kako bi ono što je zamišljeno bilo realizovano na najbolji mogući način”.
Jovović ističe i važnost lokalnog stanovništva, te tvrdi da građani dobijaju obavještenja i pozive putem različitih kanala - preko medija, društvenih mreža i institucija.
“Uvijek se trudimo da građani budu blagovremeno obaviješteni i da ih motivišemo da nam se pridruže kako bi dali doprinos, ali i osjećali takve akcije i njihove rezulate više ‘svojim’, te vodili računa da oni traju i nakon samih akcija. Jako nam je važno uključivanje pojedinca koji mora razumjeti da je upravo on ključan činilac u očuvanju životne sredine”, poručio je Jovović.
Bonus video:
