Zatvaranje glavnih državnih saobraćajnica u znak protesta: Borba za svoja ili blokade tuđih prava?

Iz Uprave policije tvrde da propisi ne tretiraju saobraćajnice kao prostor neprikladan za javno okupljanje. Advokat Veselin Radulović poručuje da “sva prava i slobode, bilo pojedinca ili grupe, prestaju tamo gdje počinju prava drugih”

84641 pregleda 52 reakcija 43 komentar(a)
Crmničani tokom jedne od blokada saobraćajnice ka tunelu "Sozina", Foto: Marija Pešić
Crmničani tokom jedne od blokada saobraćajnice ka tunelu "Sozina", Foto: Marija Pešić

Iz Uprave policije tvrde da nemaju razloga da zabrane proteste kojima su blokirane ključne saobraćajnice prema primorju, dok pravnik Veselin Radulović kaže da to nije tačno i da država uvijek može zabraniti skupove, ako su prava drugih ugrožena na bilo koji način.

“Podržavam proteste, ali smatram da bi primjerenije bilo da se taj protest izrazi tačno na onoj adresi koju smatraju odgovornom a najčešće je to Vlada”, kazao je advokat.

Turističku predsezonu obilježili su protesti radnika cetinjske Košute - koji su nezadovoljstvo zbog neisplaćenih zarada ispoljavali i zatvarajući put od Podgorice do Cetinja, koji dalje vodi ka središnjem dijelu primorja, ali i Bokokotorskom zalivu. Njihovi protesti još traju.

Potom su Crmničani u špicu sezone zatvorili drugu najvažniju saobraćajnicu, prema najjužnim crnogorskim opštinama - onemogućavajući turistima i građanima prolaz kroz tunel “Sozina”.

Tako je ovogodišnja turistička sezona obilježena višesatnim, nepreglednim kolonama automobila i negodovanjem građana, koji su ranije “Vijestima” kazali da je nedopustivo da ključne saobraćajnice ka primorju budu blokirane u jeku turističke sezone, naročito u danima vikenda kada je povećana frekvencija ionako gustog saobraćaja.

Odgovarajući na pitanja redakcije, iz Uprave policije su kazali da Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama ne prepoznaje javne puteve i saobraćajnice kao prostor neprikladan za proteste.

“Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama definiše javno okupljanje kao svako mirno okupljanje više od 20 lica na otvorenom prostoru radi izražavanja političkih, socijalnih i drugih uvjerenja i ciljeva, protesta, interesa i različitosti. U članu 6 pomenutog Zakona, kao prostor neprikladan za javno okupljanje, nijesu navedeni javni putevi i saobraćajnice”, kazali su iz UP.

Zakon, međutim, u istom članu predviđa da okupljanje može biti organizovano na prostorima “na kojem ne dovodi do ugrožavanja ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda drugih lica, zdravlja lica i bezbjednosti lica i imovine”.

UP: Tražimo kompromise sa organizatorima

Iz UP kažu i da su “javna okupljanja koja su u prethodnom periodu organizovana na javnim saobraćajnicama i koja su kao takva izazivala negodovanje učesnika u saobraćaju i interesovanje javnosti, bila prijavljena nadležnom organu - Upravi policije”.

“Ista su se organizovala i odvijala u skladu sa odredbama gore navedenog zakona i kao takva su bila zakonita, te u proteklom periodu nije bilo neprijavljenih blokada saobraćajnica”, tvrde.

Objašnjavaju i da Ustav Crne Gore “jemči slobodu mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnom organu”.

“Javna okupljanja građana i javne priredbe, kao i način njihovog prijavljivanja i organizovanja preciznije su uređena Zakonom o javnim okupljanjima i javnim priredbama. Prema javnim okupljanjima koja su se u prethodnom periodu organizovala na javnim saobraćajnicama i organizatorima istih, Uprava policije je imala odnos koji je isključivo zasnovan na odredbama Ustava Crne Gore i zakona”, tvrde oni.

U Upravi policije, pak, tvrde da nisu nadležni da sude o tome da li oni koji protestuju ugrožavaju ljudska prava i slobode drugih građana.

“Obaveza Uprave policije je da, u skladu sa zakonom, štiti i garantuje prava i slobode svih građana, utvrđena Ustavom i međunarodnim konvencijama”.

Tvrde i da “koriste svaku priliku da kroz konsultacije sa organizatorom, što je jedna od zakonom predviđenih mogućnosti, nađu kompromisna rješenja”.

“...U smislu mjesta održavanja i dužine trajanja javnog okupljanja na saobraćajnicama da, sa jedne strane učesnicima javnog okupljanja omogući izražavanje mirnog protesta i skretanje pažnje javnosti na problem koji ih opterećuje, a sa druge strane učesnicima u saobraćaju koji nisu učesnici javnog okupljanja omogući što bezbjedniji i brži prolazak”, istakli su oni.

U Zakonu o javnim putevima, pored ostalog, stoji da je “zabranjeno privremeno ili stalno zauzimanje javnog puta ili njegovog dijela ili izvođenje bilo kakvih radova na putu koji nijesu u vezi sa održavanjem ili rekonstrukcijom puta i to - druge radnje kojima se oštećuje ili bi se mogao oštetiti put, umanjuje preglednost, ometa odvijanje saobraćaja odnosno ugrožava bezbjedno odvijanje saobraćaja na putu”.

Radulović: Samo bijes usmjeravaju na sebe

Advokat Veselin Radulović “Vijestima” je kazao da podržava sve građane koji se bore za svoja prava, ali ocjenjuje da bi “primjerenije bilo da se taj protest izrazi tačno na onoj adresi koju smatraju odgovornom a najčešće je to Vlada”.

On ističe da “sva prava i slobode, bilo to pojedinca ili grupe, prestaju tamo gdje počinju prava drugih”.

“Na uštrb ugrožavanja prava drugih lica ne možete ostvarivati svoja prava. Ja potpuno razumijem ljude u svim ovim slučajevima i njihovu motivaciju, i ključno je reći da su svi oni ugroženi na neki način od Vlade i od organa vlasti. Mislim da to nije ni dobar put za protest i pokušaj ostvarivanja prava, jer suštinski oni bijes i nervozu ostalih građana ne preusmjeravaju na uzročnika problema, već na sebe”, objašnjava advokat.

Podržava građane da se bore za svoja prava: Radulović
Podržava građane da se bore za svoja prava: Radulovićfoto: Privatna arhiva

Radulović još naglašava da takva vrsta protesta ugrožava prava građana i postiže kontraefekat.

“Ja sam uvijek bio pristalica da sve proteste treba podržati i posebno kada su oni opravdani, što u svim ovim slučajevima jesu, mislim da bi primjerenije bilo da oni taj svoj protest izraze tačno na onoj adresi koju smatraju odgovornom, a najčešće je to Vlada. Zašto ne vršiti protest ispred Vlade, zašto ne praviti probleme i upozoravati one koji su uzročnici problema, a ne usmjeravati to prema onima koji nemaju nikakve veze i koji nisu učestvovali na bilo koji način da do toga problema dođe”, ocijenio je on.

Radulović ističe da je “država uvijek u mogućnosti da takva pitanja i zabrani i omogući odvijanje normalnog saobraćaja ili bilo kog segmenta života”.

“To bi država i trebalo da uradi onda kada se ugrožavaju prava drugih lica na bilo koji način. Najčešće se radi o ugrožavanju prava na slobodu kretanja, u priličnoj mjeri se to čini i uzrokuje neke posljedice koje su i ozbiljnije, dakle ugrožava se saobraćaj, stvaraju se gužve, vidimo Crna Gora je u ovom momentu u jeku turističke sezone, frekvencija saobraćaja je inače povećana, tako da se sa ovim blokadama dodatno ugrožava i saobraćaj i prava drugih ljudi. Država može na to da reaguje i da te proteste zabrani, a to svjesno ne čini upravo iz ovog razloga što se tim protestima ovi ljudi koji sa pravom traže ispunjenje i ostvarivanje nekih svojih prava skreću pažnju na sebe i usmjeravaju nervozu i bijes drugih građana prema njima samima, a Vlada je ta koja je zapravo odgovorna i ponaša se kao da je ne zanima ni problem koji je uzrokovala, a ni problem koji se pravi dodatno sa ovom vrstom izražavanja”, zaključio je on.

Bonus video: