Kolašinska lokalna uprava krenula je u proces izrade tehničke dokumentacije za projekat gondole koja bi povezivala grad sa skijalištima na Bjelasici. Precizna dužina buduće vazdušne trase biće poznata nakon idejnog rješenja, ali, kako kaže potpredsjednik Opštine Vasilije Ivanović, biće sigurno viša od 10 kilometara.
Trasa bi, objašnjava on, počinjala u prigradskom naselju Breza, vodila do Željezničke stanice, pa preko Ćirilovca do Ključa, a završavala na lokaciji gdje su kolašinska skijališta. Ivanović objašnjava da bi najviša kota žičare bila na skoro 1.900 metara nadmorske visine.
“Krenuli smo u prikupljanje tehničke dokumentacije za projektovanje gondole. Do kraja godine, nadam se, biće završena izrada tehničke dokumentacije, te da ćemo sljedeće aplicirati u kapitalnom budžetu tim projektima. Jasno je da je riječ o višegodišnjem državnom kapitalnom projektu, za koji očekujemo podršku Vlade”, kaže za “Vijesti” potpredsjednik Opštine.
Opravdanost takvog projekta koji bi sigurno koštao nekoliko desetina miliona eura, Ivanović vidi u mogućnosti da se stvore uslovi da “Kolašin ima 365 dana turističke ponude”. Pored toga, objašnjava on, bio bi rasterećen saobraćaj na putu prema skijalištima, jer je ta saobraćajnica sada dio regionalnog puta od Kolašina do Berana, kroz tunel Klisura.
“Ukoliko bi taj projekat bio realizovan, gondola bi bila jedna od najpoznatijih u ovom dijelu Evrope. Nadam se da će značaj te naše ideje prepoznati Vlada. Pored praktičnih, gondola bi onima koji je koriste pružila jedinstven doživljaj panoramske vožnje. S prevoja Ključ vidi se, takoreći, pola Crne Gore, a nije bez značaja ni što bi tim projektom bio rastrećen saobraćaj od grada do skijališta”, objašnjava Ivanović.
Moguća izgradnja žičare koja bi povezala centar Kolašina sa skijalištem Kolašin 1450 ostavljena je i u nacrtu Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (ID PUP), na čije usvajanje se još čeka. Tim dokumentom predviđene su dvije varijante trase žičare. Prva je ona o kojoj govori Ivanović, dok je druga kraća, i od Kolašna, preko Željezničke stanice vodi do privatnog skijališta.
Prva varijanta podrazumijeva pet stanica, a početna bi bila u blizini kasarne Breza s parking prostorom za oko 600 vozila. Na međustanici kod Željezničke stanice bio bi, prema prvoj varijanti, parking za oko 70 vozila. Druga međustanica bila bi na Smrčju i to bi, kako je objašnjeno u nacrtu ID PUP, mogla biti prva faza žičare, koja ostvaruje vezu budućeg turističkog naselja, grada i skijališta.
“Zaustavna stanica žičare bi bila na udaljenosti od oko 200 metara od manastira Ćirilovac. Svi koji žičarom dođu do ove lokacije, ljeti šetnjom, mogu da se vrate u Kolašin ili da se popnu na vrh Ključa, do male kapele i guvna, odakle se pruža fantastičan pogled. Zaustavna stanica Jezerine 1450 je okretna stanica. Najviša tačka žičare, u varijanti 2 bila bi na prevoju Ključ na 1.880 metara nadmorske visine, lijevo od guvna i kapele na Ključu, što može biti veoma atraktivno”, piše u nacrtu ID PUP.
Objašnjeno je da bi gondola na rastojanju od svega 800 metara savladala uspon od 300 metara nadmorske visine, a nakon tog uspona naglo spuštala prema Jezerinama s istim padom. Kapacitet žičare, prema toj zamisli, bio bi 2.000 putnika na sat. Ukupan put od Breze do skijališta, piše u dokumentu, trajao bi 30 minuta pri brzini šest metara u sekundi.
Plan preporučuje izradu Studije izvodljivosti koja bi analizirala sva predložena varijantna rješenja i pokazala koje varijantno rješenje je najpovoljnije.
Tokom javne rasprave dio učesnika ukazao je na neophodnost premještanja okretnice gondole s pozicije privatnog Ski-centra Kolašin 1450 na državni Kolašin 1600, čime bi se, kako su obrazložli, “omogućila lakoća komunikacije budućih skijaša”.
Te sugestije su postale sastavni dio finalne verzije izmjena i dopuna PUP÷a, pa će se trasa gondole završavati kod državnog skijališta, tvrdi Ivanović.
Bonus video:
