Digitalizacija zdravstvenog sistema omogućiće bolju pristupačnost i kvalitet zdravstvenih usluga i smanjiti administrativno opterećenje ljekara, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
On je, na predstavljanju Nacrta Nacionalne strategije razvoja digitalnog zdravlja 2024-2028, kazao da taj dokument, sa Nacrtom akcionog plana za 2024-2025, predviđa niz mjera i inicijativa koje će crnogorski zdravstveni sistem učiniti modernijim, efikasnijim i dostupnijim građaninu.
Podsjećajući da je jedan od glavnih prioriteta Vlade “digitalna transformacija” Crne Gore, sa fokusom na poboljšanje životnih uslova svih građana, Šimun je istakao da je Strategijom, između ostalog, podržana reforma primarne zdravstvene zaštite.
Prema njegovim riječima, kroz uvođenje savremenog integrisanog informacionog sistema, omogućiće se bolja pristupačnost i poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga i smanjenje administrativnih opterećenja izabranim ljekarima.
„Pored toga, u sferi farmacije, Strategija predviđa racionalizaciju i kontrolu potrošnje lijekova, s obzirom da je jedan od ključnih ciljeva Vlade osiguranje stabilnog i pristupačnog sistema zdravstvene zaštite za sve građane“, kazao je Šimun.
Kako je dodao, te mjere će omogućiti da se, kroz bolje praćenje potrošnje, obezbijedi efikasnije planiranje i obezbjeđenje esencijalnih ljekova i smanjenje mogućnosti nestašica.
Šimun je naveo da Strategija prepoznaje značaj zdravstvenih radnika kao temelja sistema zdravlja, pa je kontinuirano usavršavanje zdravstvenih radnika, kao najvrjednijeg resusrsa, postavljeno kao prioritet.
„Poseban akcenat stavljen je na uvođenje naprednih tehnologija, kao što su telemedicina, mZdravlje i primjena vještačke inteligencije“, rekao je Šimun.
Te tehnologije će, kako je istakao, omogućiti da zdravstvena zaštita postane dostupnija i efikasnija, naročito u udaljenim i manje dostupnim dijelovima Crne Gore.
Šimun je naglasio da se Strategija fokusira i na jačanje sistema prikupljanja, čuvanja, obrade i korišćenja podataka u zdravstvene svrhe.
„Ovaj segment je ključan za donošenje politika zasnovanih na dokazima, što je od presudne važnosti za izgradnju modernog i odgovornog zdravstvenog sistema“, pojasnio je Šimun.
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Aleksandar Sekulić rekao je da digitalizacija zdravstva donosi niz mogućnosti, ali i izazova i da je cilj Strategije da, uz pažljivo planiranje i implementaciju, stvori temelje za bolju zdravstvenu zaštitu, ali i da odgovori na niz problema koji su prepoznati u prethodnom periodu.
Sekulić je rekao da nova strategija prepoznaje izazove i nudi konkretna rješenja kroz šest ključnih oblasti.
„Prva oblast fokusira se na prikupljanje, čuvanje i razmjenu podataka, druga se bavi unapređenjem postojećih informacionih sistema i e-usluga, dok treća oblast obuhvata primjenu savremenih tehnologija, kao što su telemedicina, mobilno zdravlje i vještačka inteligencija“, naveo je Sekulić.
Prema njegovim riječima, četvrta oblast se odnosi na jačanje kapaciteta za sprovođenje i korišćenje digitalnih zdravstvenih politika, dok peta oblast ističe važnost digitalizacije kao podrške naučno-istraživačkoj djelatnosti.
Sekulić je rekao da se šesta oblast bavi standardima i ciljnom arhitekturom za razmjenu podataka.
„Kao krovni organ, Ministarstvo zdravlja ima ključnu ulogu u sprovođenju ove strategije, ali uspjeh digitalizacije zdravstva zavisi od visokog nivoa saradnje između svih subjekata, što uključuje državne organe, civilni sektor, privatni sektor, univerzitete i međunarodne partnere“, poručio je Sekulić.
On je naveo da je u pripremi Nacrta Strategije, pored javnih ustanova i institucija u oblasti zdravstva i javnog sektora, Ministarstva finansija i Ministarstva javne uprave, bio uključen i privatni sektror, predstavnici udruženja ljekara privatne prakse, partnerskih IT kompanija i Univerziteta Crne Gore.
Generalna direktorica za digitalno zdravlje Dragana Janinović ukazala je na izazove sa kojima se susrijeće zdravstveni sistem i istakla nedostatak adekvatno struktuiranih podataka, nedovoljnu razmjenu podataka između različitih dijelova zdravstvenog sistema, zastarjelost aktuelnih sistema.
„Što često dovodi do „šetanja pacijnata“ između različitih ustanova, trošenje vremena ljekara na administrativne poslove, nedovoljnu kontrolu i donošenje politika i odluka na bazi nepotpunih podatake“, kazala je Janinović.
Prema njenim riječima sistem se suočava i sa manjkom edukovanih kadrova po pitanju digitalizacije, kako po pitanju stručnog IT kadra, tako i po pitanju znanja medicinskog kadra u pogledu korišćenja digitalnih sistema.
„Naš zadatak je da obezbijedimo sistem koji će efikasno rješavati aktuelne probleme građana, skratiti put do ljekara, a istovremeno biti otvoren za inovativna rješenja i u skladu sa savremenim tehnologijama“, rekla je Janinović.
Kako je dodala, primjena savremenih tehnologija, kao što su vještačka inteligencija, telemedicina i mZdravljle u medicini, najbrže su rastuće oblasti digitalizacije i robotike na svjetskom nivou.
„Prvi koraci koje preduzimamo odnose se na uspostavljanje nove IT arhitekture koja će moći da podrži sve postojeće procese i sisteme, omogući razvoj novih sistema i integriše savremena rješenja“, rekla je Janinović.
Ona je kazala da je jedan od ključnih projekata na kojem rade razvoj elektronskog zdravstvenog kartona (EZK), koji će, kako je pojasnila, objediniti sve zdravstvene podatke pacijenata, uključujući usluge privatnih zdravstvenih ustanova, i omogućiti potpunu razmjenu podataka unutar zdravstvenog sistema, u skladu sa EU standardima i punom zaštitom prava pristupa podacima.
Janinović je istakla i razvoj „Track and Trace“ sistema, čiji je cilj praćenje toka lijeka od ulaska u Crnu Goru do krajnjeg korisnika.
„Ovaj sistem ima za cilj da uspostavi kontrolu nabavke, distribucije, skladistenja, prepisivanja i potrošnje lijekova“, rekla je Janinović.
Kako je dodala, paralelno sa tim zahtjevnim projekatima, koji će predstavljati osnov modernog integralnog informacionog zdravstvenog sistema, u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore i tri opšte bolnice već sprovode pilot projekat telemedicine.
„Radimo i na stvaranju okvira za efikasno sekundarno korištenje podataka, prvenstveno u cilju podrške startapovima, naučno-inovacionoj djelatnosti i razvoju sistema za donošenje odluka zasnovanih na podacima“, istakla je Janinović.
Bonus video:
