Trenutni sistem studija nije kompatibilan sa tržištem rada i ta činjenica dovodi naše studente u nepovoljan položaj, kazao je generalni sekretar Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG), Vedran Vujisić na pres konferenciji povodom predstavljanja ciljeva i aktivnosti novog saziva Studentskog parlamenta.
„Na ovom mjestu je bitno napomenuti iskrenu želju SPUCG za uvođenjem sistema obrazovanja u formatu '3+1+1+3'. Stava smo da trenutni sistem (3+2+3) nije kompatibilan sa tržištem rada i da ta činjenica dovodi naše studente u nepovoljan položaj“, kazao je Vujisić.
„Pod ovim mislimo na uvođenje diploma master I i master II, ili uvođenje sistema integrisanih petogodišnjih studija uz predviđanje mogućnosti izdavanja diploma nakon ostvarenih 180 ECTS, 240 ECTS i 300 ECTS kredita. Neophodno je da novi tekst zakona sadrži i prelazno rješenje za studente koji su upisani i studiraju po aktuelnom modelu studija, na način što će studentima koji su položili ukupno 240 ects kredita odnosno završili I godinu master studija, omogućiti da dobiju adekvatnu diplomu kojoj se dokazuje da su položili taj broj ECTS kredita i stekli adekvatan nivo kvalifikacije VII1 u skladu sa nacionalnim okvirom kvalifikacija, te im se na taj način omogućiti izlazak na tržište rada“, kazao je Vujisić na pres konferenciji.
On je objasnio da će „studenti koji su upisani po trenutnom sistemu '3+2+3', počevši od generacije koja je svoje visoko obrazovanje započela 2017. godine, iz pravnih razloga biti primorani da završe studije po istom sistemu koji je bio na snazi u vrijeme njihovog upisa“.
„Ova kategorija studenata već sada osjećaja posledice disbalansa koji postoji između tržišta rada i sistema visokog obrazovanja. Osim akata o sistematizaciji poslodavaca, brojni zakoni koji regulišu profesionalno napredovanje i usavršavanje studenata (npr. Zakon o pripravnicima u sudovima i Državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu ('Sl. list CG', br. 55/2016 i 57/2016 - ispr.)) zahtijevaju da studenti moraju položiti 240 ECTS kredita. Zbog svega navedenog, studenti moraju da završe dvogodišnje master studije ( obima 120 ECTS kredita ) da bi mogli da nastave profesionalno usavršavanje. Neophodno je omogućiti izdavanje diplome/obrazovne isprave koja će služiti kao legitimacija i potvrda da je student položio 240 (180+60) ECTS kredita i stekao nivo obrazovanja VII1 (kako to određuje Opšti kolektivni ugovor) nakon završene prve godine dvogodišnjih master studija. Ova diploma/potvrda će studentu omogućiti da se zaposli ili prijavi za pripravnička mjesta bez sticanja zvanja mastera“, kazao je Vujisić i dodao da je potrebno pristupiti izradi novog Zakona o obrazovanju.
Vujisić je kazao da se iz tog parlamenta zalažu i za rangiranje univerziteta, za dodatne ispitne rokove u aprilu i julu, za definisanje praktične nastave, za predviđanje minimalnog broja saradnika u nastavi na svakoj ustanovi visokog obrazovanja, za prijemni ispit za upis na osnovne studije, kao i za evropski sistem prenosa kredita...
„Na inicijativu Studentskog parlamenta je već drugi put u dvije godine došlo do povećanja iznosa studentskih kredita i stipendija, a njihovi iznosi i dalje će biti procentualno izraženi u odnosu na minimalnu zaradu u Crnoj Gori, što pruža sigurnost i uliva povjerenje, pa oni neće zavisiti od političke volje“, kazao je predsjednik Studentskog parlamenta UCG-a Jakov Vukčević.
Da je potrebna reforma programa stručnog osposoljavanja smatra student povjerenik UCG, Zerina Kardović.
„Iako je program za stručno osposobljavanje dao značajne rezultate, uvijek postoji prostor za unapređenje. U planu imamo reformu koja se odnosi na novčano povećanje od 800 eura za korisnike programa stručnog osposobljavanja, gdje bi učešće u isplati naknada uzeli i država i poslodavci, odnosno država bi isplaćivala 75 odsto, a poslodavci bi učestvovali sa 25 odsto“, kazala je Kadrović.
Bonus video:
