Duge liste čekanja na stomatološke usluge, uvođenje u anesteziju na koje se čeka do pola, a nekad i godinu dana... samo su neki problemi sa kojima se suočavaju djeca sa autizmom u Crnoj Gori.
Tokom predstavljanja rezultata istraživanja "Zdravlje za sve! Dostupnost stomatoloških usluga djeci sa autizmom u Crnoj Gori" konstatovano je da djeca sa autizmom pripadaju kategoriji osoba sa invaliditetom.
"Mi smo se fokusirali na ove osobe kao ranjivu populaciju. Stavićemo akcenat na preventivno profilaktičke mjere. Samo četiri odsto usluga je iz domena preventivnih mjera. Ovaj podatak odnosi se na stomatološke usluge", rečeno je na predstavljanju rezultata istraživanja.
Akcentovala je da preventiva u stomatološkoj praksi mora biti unaprijeđena.
Tokom predstavljanja rezultata istraživanja u kojem je učestvovalo 50 roditelja djece sa autizmom, pokazalo se da postoje duge liste čekanja za ovu grupu. Njih 76 odsto smatra da stomatološke usluge nijesu jednako dostupne djeci sa poteškoćama u razvoju kao i neurotipičnoj. Roditelji (78 procenata), takođe, smatraju da dobijanje saglasnosti za uvođenje djeteta u opštu anesteziju nije brzo i efikasno.
Predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore Milena Popović Samardžić kazala je da je autizam je neurološki i razvojni poremećaj mozga kojeg karakteriše poteškoća, ograničeno ponašanje, simptomi koji utiču na sposobnost funkcionisanja u školi...
"Među osobama koje žive sa autizmom ima jedan visoki procenat (oko 30 odsto) koji ima i intelektualna oštećenja", rekla je Popović Samardžić.
Kazala je da primjećuju porast broja slučajeva djece sa autizmom.
Antunović je kazala da je u Srbiji dozvoljeno stomatologu da "samostalno izvodi inhalacionu sedaciju i kontroliše bol".
"Kod nas postoje pokušaji. Ovaj metod kontrole bola će biti tema naših daljih napora da ga uvedemo u svakodnevni rad sa svim pacijentima", rekla je Antunović.
Kao tri moguće opcije za rješavanje ovog proberma, navodi Popović Samardžić, su: savjetovalište za oralnu higijenu sa stomatološkom ambulantom pri Centru za autizam, u školskim ambulantama da se planira rad s pacijentima sa autizmom i regionalna dostupnost stomatološke zaštite osnivanjem tri centra.
Doktorka Ljiljana Golubović je kazala da bi se povratkom oralne hirurgije u Domove zdravlja riješio problem.
Smatra da studenti ni stomatolozi nijesu zainteresovani ni motivisani da se bave tim pozivom.
Popović Samardžić je, na samom kraju predstavljanja rezultata, kazala da se kvalitet postojeće stomatološke zaštite može podići na više načina.
Ona smatra da je u Centru za autizam, multidisciplinarnim pristupom neophodno formulisafi edukativne programe, kao i treninge namijenjene roditeljima djece i djeci sa autizmom.
Navodi i da je neophodno razmisliti o primjeni TEACCH programa. Cilj tog programa je usvajanje školskih znanja i vještina za djecu koja za to imaju sposobnosti, ali i poboljšanje adaptacije djeteta s autizmom i efikasnost učenja...
Bonus video:
