Crna Gora nema zvaničan registar osoba s autizmom, iako je dugo najavljivan, a u Centru za autizam ta dijagnoza postavljena je do sada kod 430 djece. Duge liste čekanja na stomatološke usluge, nedostatak kratkotrajne inhalacione anestezije, kao i dugo čekanje na njeno uvođenje, samo su neki od problema sa kojima se suočavaju roditelji i djeca sa autizmom u Crnoj Gori.
Istraživanje “Zdravlje za sve! Dostupnost stomatoloških usluga djeci sa autizmom u Crnoj Gori” Sindikata doktora medicine predstavljeno je juče, a rezultati su pokazali da roditelji nijesu zadovoljni načinom na koji zdravstveni sistem tretira djecu sa poremećajem autističnog spektra (ASD).
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz oktobra prošle godine, jedno do 100 djece u svijetu živi sa autizmom. ASD se definiše kao neurološki i razvojni poremećaj kojeg karakterišu uporne poteškoće u društvenoj interakciji i komunikaciji.
Predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore Milena Popović Samardžić kazala je da “među osobama sa autizmom ima visok procenat (oko 30 odsto) onih koji imaju i intelektualna oštećenja”.
“Postoji trend rasta djece kod kojih je postavljena dijagnoza autizma. I to je nešto što varira. Centar za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju ‘Ognjen Rakočević’ trenutno je zabilježio 430 djece sa ovom dijagnozom”, kazala je Popović Samardžić.
Istakla je da je zdravstvena zaštita osoba sa ASD u fokusu Evropskog parlamenta, ali i i mnogih nacionalnih i međunarodnih regulativa. To, upozorila je Popović Samardžić, ne znači roditelji i staratelji osoba sa autizmom u Crnoj Gori ne prijavljuju brojne poteškoće.
Tokom predstavljanja rezultata istraživanja, u kojem je učestvovalo 50 roditelja djece sa autizmom, konstatovano je da postoje duge liste čekanja na stomatološke usluge.
“Na pitanje koliko je vrijeme čekanja na stomatološke usluge koje se sprovode u opštoj totalnoj anesteziji, čak 30 odsto ispitanika odgovorilo je šest mjeseci i duže, dok je 34 procenata odgovorilo da su čekali između dva i četiri mjeseca. Preostali ispitanici odgovorili su da je čekanje bilo dugo ili da, do sada, nijesu bili u potrebi za uvođenjem djeteta u opštu anesteziju zbog dobijanja stomatološke usluge”, piše u istraživanju.
Prema dokumentu, njih 44 odsto smatra da djeca sa poteškoćama u razvoju nemaju prioritet u ostvarivanju zdravstvene zaštite.
“Na pitanje da obrazlože zašto misle da djeca sa poteškoćama u razvoju nemaju prioritet prilikom dobijanja zdravstvene usluge, uglavnom ističu duge liste čekanja (šest mjeseci i duže) kada su u pitanju stomatološke usluge kao i nepostojanje protokola po kojima bi postupalo medicinsko osoblje kada je u pitanju ova ranjiva populacija. Navode da se ne pravi razlika između djece sa smetnjama u razvoju i druge djece...”, stoji u dokumentu.
Istraživanje je pokazalo da roditelji (74 procenata) smatraju da stomatološke usluge nijesu jednako dostupne djeci sa poteškoćama u razvoju, kao i neurotipičnoj.
“Više roditelja je istaklo da se ne mogu oslanjati ni na privatnu praksu gdje ne postoje uslovi za pružanje zdravstvene usluge djeci sa poteškoćama u razvoju... Većina roditelja izrazila je nadu da će se stomatološke usluge za njihovu djecu pružati i u drugim gradovima, a ne samo u Podgorici”, rekla je Popović Samardžić.
Profesorica Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) Marija Antunović kazala je da su “preventivne mjere u stomatološkoj zdravstvenoj zaštiti naše populacije zastupljene svega četiri odsto”.
“Dakle, sprovode se u nedopustivo malom obimu. Prevencija zubnog karijesa je jednostavna, bezbjedna, bezbolna, jeftina i efikasna mjera očuvanja oralnog zdravlja. Zbog toga se ovom segmentu stomatološke zaštite mora dati prioritet, naročito u stomatološkom radu sa 430 djece sa ASD u Crnoj Gori”, kazala je Antunović.
Na predstavljanju rezultata je rečeno da bi bilo poželjno da se, pri nacionalnom Centru za rani razvoj, otvori i Savjetovalište za oralnu higijenu.
“...Sa stomatološkom ambulantom za sprovođenje preventivo-profilaktičkih mjera i pripremu pacijenata sa autizmom za saradnju sa stomatologom. Cilj je da se kod djece i njihovih roditelja, izgrade navike redovnih posjeta stomatologu, svijest značaju očuvanja oralnog zdravlja i načinima pravilnog održavanja oralne higijene (pranja zuba) u ambijentu koji je djeci poznat i gdje se mogu osjećati prijatno”, istakle su Antunović i Popović Samardžić.
Bonus video:
