Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija planira da do kraja 2027. izgradi više vaspitno-obrazovnih ustanova na teritoriji države, a sredstva će obezbijediti kroz projekte sa međunarodnim bankama, iz kapitalnog budžeta ili donacija.
Izgradnja novih i dogradnja pojedinih postojećih objekata trebalo bi da obezbijedi da đaci nastavu pohađaju u dvije smjene, odnosno da prošire kapacitete za više od 9.000 učenika.
Planirana je i nabavka računara za ustanove kako bi se, stoji u Reformskoj agendi Crne Gore za period od 2024. do 2027, dostigao cilj - jedan uređaj (kompjuter, laptop, TV, tablet) na 11 učenika.
Plan je i da već od januara naredne godine počne rad na reformi studijskih programa na ustanovama visokog obrazovanja, koji će biti prilagođeni radu u nastavi i tako bude nadoknađen, u ovom trenutku deficitarni, nastavni kadar za STEM predmete (nauka, tehnologija, inžinjering i matematika). Uz inovirane studijske pograme, Ministarstvo planira i da obnovi kabinete u školama, a predviđaju da će im za to biti potrebno oko milion eura.
Dio objekata biće završen do kraja 2026, a dio do kraja 2027.
U dokumentu stoji da je do 2027. predviđeno ulaganje u infrstrukturu svih nivoa obrazovanja.
“Kroz projekat sa Evropskom investicionom bankom (EIB), pod nazivom ‘Unapređenje crnogorskog obrazovanja’, vrijednim skoro 75 miliona, predviđena je izgradnja pet novih škola, rekonstrukcija 10 srednjih stručnih škola i tri vrtića, kao i nabavka školskog namješaja, računarske i opreme specijalizovane za ustanove stručnog obrazovanja. Kreditor je do sada obezbijedio 18 miliona eura kreditnih sredstava, kao i niz grantova u iznosu od blizu četiri miliona eura. Najavljeni su grantovi za podršku procesa mapiranja i granta za računarsku opremu od 2,6 miliona i dva miliona eura… Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacaija i EIB obezbijedili su preko WBIF i bilateralnih donatora grant vrijedan 11 miliona eura, a u toku su pregovori za dodatnih 18 miliona eura kredita”, navodi se u Reformskoj agendi.
Navode da je, kroz kreditni aranžman sa EIB-om planirana izgradnja četiri nove osnovne škole u centralnoj regiji.
“Takođe je planirana izgadnja nove gimnazije u Podgorici. Ukupna procijenjena vrijednost za izgradnju ovih pet objekata, kroz ovaj projekat, iznosi 46.832.852 eura. Izgradnjom ove tri osnovne škole dobiće se prostor za odvijanje nastave za 2.300 djece, za rad škola u dvije smjene. U novom objektu gimnazije dobiće se prostor za odvijanje nastave za 800 djece u dvije smjene. Rok za završetak radova za većinu objekata je decembar 2026. godine”, navodi se u dokumentu.
Iz resora Anđele Jakšić Stojanović preciziraju da je, kroz kapitalni budžet države, planirana izgradnja većeg broja osnovnih škola.
“…I to jedne u sjevernoj, dvije osnovne škole i jedne gimnazije u južnoj, izgradnja objekta u centralnoj regiji, ali i rekonstrukcija i dogradnja dvije škole u centralnoj i jedne škole u južnoj regiji. Ukupna procijenjena vrijednost za izgradnju ovih objekata je 52.170.000 eura. Izgradnjom ovih objekata dobiće se prostor za odvijanje nastave za 6.100 djece, za rad škola u dvije smjene. Ovdje treba posebno napomenuti da će izgradnjom ovih objekata doći do rasterećenja postojeće školske infrastrukture koja je, posebno u Podgorici i primorskim opštinama, izuzetno opterećena, pa neke škole imaju čak i pet smjena. Rok za završetak većine ovih objekata je decembar 2026. godine, dok će jedan dio objekata biti završen do decembra 2027. godine”, tvrde iz MPNI.
Ističu i da je neophodno unaprijediti uslove boravka u postojećim objektima osnovnih škola.
“…A sa ciljem povećanja njihove privlačnosti prilikom odabira škole i upisa, čime će se umnogome smanjiti pritisak na škole u kojima je izraženo postojanje više smjena. Kao najefikasniji mehanizam za cjelokupnu rekonstrukciju objekata nametnuli su se programi energetske efikasnosti, koji osim funkcionalnog unapređenja dovode i do povećanja ekonomičnosti objekata. S tim u vezi Ministarstvo je u završnoj fazi pregovora sa EBRD-om, za kreditni aranžman vrijednosti 25 miliona eura za totalnom rekonstrukcijom u dijelu energetske efikasnosti 24 postojeća objekta”, pojasnili su.
Precizirano je i da će, kroz kreditni aranžman sa EIB-om, biti finansirana izgradnja ili rekonstrukcija škole u podgoričkim naseljima Zabjelo i Siti kvart, završena zgrada OŠ “Vladimir Nazor” u Maslinama, zgrada nove gimnazije, kao i školski objekat u naselju Karabuško polje u Tuzima.
Kapitalnim budžetom predviđena je izgradnja osnovne škole u naselju Bečići, novog objekta za OŠ “Mladost” u Bijelom Polju, kao i u naselju Igalo, dogradnja podgoričkih ustanova “Vlado Milić” i “Oktoih”, izgradnja nove osnovne škole u Tivtu, gimnazije u Baru...
Završe fakultet, ali neće u učionicu
Prema podacima Ministarstva, broj svršenih srednjoškolaca koji upisuju studijske programe za STEM nastavničko zvanje na Univerzitetu Crne Gore povećan je između pet i 10 odsto.
“Iako dovoljan broj učenika upisuje STEM studijske programe, mali broj njih se po završetku fakulteta opredjeljuje za rad u nastavi. U osnovnim i srednjim školama se već dešava deficit ovog kadra, pa se škole već snalaze na taj način da jedan nastavnik drži nastavu iz više predmeta u okviru STEM disciplina. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije će u saradnji sa ustanovama visokog obrazovanja pripremiti reformisane programe prilagođene radu u nastavi, kao i osigurati investicije u osnovnim i srednjim školama kako bi kabineti za STEM predmete bili prilagođeni inoviranom radu u okviru ovih oblasti. Nastavnici STEM predmeta će pored nastave biti uključeni u projektni rad koji će imati za cilj obezbjeđivanje kvaliteta u radu sa učenicima u okviru ovih oblasti”, navodi se u dokumentu.
Za ovu aktivnost, smatraju u Ministarstvu, potrebno je izdvojiti milion eura.
“Ove aktivnosti se planiraju realizovati u periodu od 1. januara 2025. godine do 31. decembra 2027. godine. Ciljani korisnici ove mjere su prevashodno nastavnici STEM predmeta, a potom i učenici završnih godina srednje škole i studenti STEM studijskih programa. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će formirati radnu grupu za praćenje ove mjere”, naglašeno je u Reformskoj agendi.
Revizija nastavnih planova i programa i obuka nastavnika
U dokumentu se ističe i da je Analiza sektora obrazovanja, koju je Ministarstvo sprovelo sa UNICEF-om, pokazala je da je neophodno dalje poboljšati kvalitet obrazovanja, između ostalog kroz revidiranje nastavnih planova i programa, “uz korišćenje konstruktivističkih metoda podučavanja i osigurati da se autonomija nastavnika koristi za podsticanje motivacije i obogaćivanje situacija za učenje za sve učenike”.
“Imajući u i vidu da uspješna realizacija novih i revidiranih nastavnih planova i programa zavisi isključivo od znanja, vještina i kompetencija nastavnika da ih sprovode u učionicama, neophodno je izraditi akcioni plan za obuku nastavnika. Zajedničkim naporom ključnih institucija nadležnih za kvalitet obrazovanja, u prvom redu Zavoda za školstvo i Centra za stručno obrazovanje, pripremiće se i realizovati osposobljavanje nastavnika kako bi se obezbijedio uspješan rad u skladu sa novim/revidiranim programima i na taj način doprinijelo unapređenju kvaliteta”, predviđeno je reformskim dokumentom.
Bonus video:
