Poboljšanje kvaliteta rada obrazovno-vaspitnih institucija, suzbijanje nasilja u školama, uređivanje onlajn nastave i digitalnih sadržaja, jačanje profesionalnog razvoja nastavnika.., neki su od razloga zbog kojih je trebalo mijenjati Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, rečeno je juče tokom centralne javne rasprave o nacrtu izmjena i dopuna tog akta u Ministarstvu prosvjeted nauke i inovacija.
O glavnoj zamjerki prethodnih mjeseci - načinu izbora direktora vrtića i škola koji je ponovo povjeren ministru, juče nije bilo mnogo riječe, jer su pored nekoliko zaposlenih u Ministarstvu i obrazovnim institucijama, javnoj raspravi prisustvovali samo predstavnici Sindikata prosvjete.
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović ukazao je na to da bi načinu izbora direktora trebalo posvetiti veći pažnju i da “ne bi bilo dobro da se direktori biraju po političkom osnovu”.
Nacrt zakona o kojem je juče bilo riječi je više mjeseci usaglašavala radna grupa koju je formiralo Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, sastavljena od predstavnika obrazovnih institucija i ustanova, ali i Sindkata prosvjete i civilnog sektora.
U tekstu izmjena i dopuna propisa nema odredaba koje se odnose na način izbora direktora, a što su organizacije civilnog sektora zahtijevale nakon što je početkom septembra u Skupštini Crne Gore drugi put izglasano rješenje da rukovodioce ustanova umjesto školskih odbora ponovo bira ministar. Iz civilnog sektora ranije su poručivali da “centralizovani izbor direktora škola ponovo omogućava dominaciju političke podobnosti u vaspitno-obrazovnom sistemu”, i da se time “ponovo uspostavlja, ranije dokazano štetan, model neprimjerenog političkog uticaja i kontrole zapošljenih u prosvjeti, kojih je preko 14.000”.
KONTROLA KVALITETA, NOVE PROCEDURE ZAPOŠLJAVANJA...
“Predvidjeli smo da svaka obrazovna ustanova radi jednom godišnje na poboljšanju kvaliteta rada iz najmanje dvije oblasti, od kojih je jedna nastava i učenje. Nastavnici čiji rad ne ispunjava standarde podliježu procjeni kvaliteta rada i mogu se uputiti na pohađanje dodatnih programa stručnog usavršavanja. Nakon godinu, ponovo se vrši procjena kvaliteta nastavnika”, rekla je vršiteljka dužnosti (v. d.) generalne direktorice Direktorata za cjeloživotno učenje Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Jasna Jovanović.
Prema njenim riječima, važno je, pored ostalog, unaprijediti proces ocjenjivanja i uspostavljanje jasnih kriterijuma za zapošljavanje nastavnog kadra.
Jovanović je naglasila da vršnjačko nasilje “sve više uzima maha”, dodajući da su obrazovne ustavne dužne da ga prijave i pokrenu upravne postupke.
“Obrazovne ustanove moći će privremeno da ustupe računarsku opremu učenicima i zaposlenima za potrebe onlajn nastave. Digitalni sadržaj biće odobren od MPNI, a proces upravljanja i postavljanja digitalnih obrazovnih sadržaja biće regulisan pravilnikom”, rekla je Jovanović.
Kazala je da Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju prvi put jasno definiše kriterijume za zapošljavanje nastavnika.
Jovanović je rekla da se Nacrtom uvodi preciznije regulisanje u vezi sa zapošljavanjem na određeno vrijeme, a posebno za nastavnike pripravnike.
“Zapošljavanje na određeno vrijeme je bolje regulisano. Fokus je na unapređenju kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada kroz jasne kriterijume i procese... Prvi put su definisana i prava i obaveze roditelja kako bi se stvorili bolji uslovi za napreda učenika i poštovanje školskih pravila...”, pojasnila je Jovanović.
Naglasila je da će se veći akcenat staviti i na roditeljsku odgovornost.
“Ovaj Nacrt zakona donosi spektar izmjena sa ciljem unapređenja kvaliteta obrazovanja, zaštite učenika i osavremenjavanja nastavnog procesa kroz digitalizaciju”, pojasnila je ona.
Prema njenim riječima, djeca su “zaštićena u smislu pružanja podrške za vrijeme njihovog obrazovnog procesa”.
MORAJU SE PROVJERITI ŽALBE NA NASTAVNIKE I OCJENE
Božović kazao je da smo “jedina zemlja u Evropi koja nije prepoznala druga nastavna sredstva, konkretno školske časopise”.
“Ne tražim da se školski časopisi promovišu i prodaju, samo da se unesu u Zakon tri riječi - slovarice, bojanke i časopisi...”, kazao je.
Božović je kazao da bi časopisi mogli da se koriste kao dodatna literatura u dodatnoj nastavi.
“Mi smo jedina zemlja u Evropi koja je zakonima zabranila školske časopise... Mi ih jednostavno nemamo”, podsjetio je Božović.
Tokom javne rasprave je rečeno i da nije definisano šta je prigovor na ispitnu ocjenu.
“Da li se ovo odnosi i na ispitne ocjene? To mogu biti popravni ispiti, a u nekim školama imamo godišnje ispite iz nekih predmeta... Učenicima je dato pravo na prigovor i na ispitnu ocjenu”, upitao je potpredsjednik Sindikata prosvjete, Jovan Drašković.
On je kazao da je važno obratiti pažnju na zapisnik i ispitati prigovor, dodajući da se mora dodatno provjeriti validnost žalbi.
“Treba da čuvamo one najbolje đake. Nije strašno da se dobije jedinica, ili da se izgubi godina...”, kazao je Drašković.
Božović je kazao da nijesu ni svi nastavnici “sjajni i bajni”.
“Nijesmo ni mi baš idealni ni vrhunski. Negdje moramo da nađemo mjeru. Da roditelj sad ne može za bilo koju ocjenu ni u bilo koje vrijeme da se žali...”, rekao je predsjednik Sindikata prosvjete.
Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić kazao je da su prošle godine uveli plaćanje test administratora za maturski i stručni ispit.
“Ta odredba bi trebalo da bude zakonska obaveza nastavnika. Znate da su nekad maturski i stručni ispiti bili vikendom. Siguran sam da bi taj novac koji smo ove godine potrošili na test administratore, mogli mnogo bolje da utrošimo na nešto drugo...”, kazao je Trivić.
Božović je pozdravio nova rješenja koja se tiču zapošljavanja nastavnika i direktora i kazao je da mu je drago što će se “suzbiti vršnjačko nasilje”.
“Svaki četvrti nastavnik je rekao da je doživio jedan vid nasilja. Pisali smo Ministarstvu pravde i nijesmo naišli na odgovor”, rekao je on, dodajući da roditelji nerijetko ulaze u sukobe sa nastavnicima.
Bonus video:
