Smanjenje međuetničke distance je proces koji zahtijeva posvećenost i saradnju svih, od pojedinaca i lokalnih zajednica, do najviših državnih institucija.
To je poručeno sa konferencije „Kroz vrijeme i različitosti – manjinski narodi u Crnoj Gori“, koju je organizovala nevladina organizacija Aktivna zona.
Programski koordinator u Aktivnoj zoni, Filip Vicković, kazao je da su kroz projekat željeli, ne samo da ukažu na važnost manje brojnih naroda i njihov doprinos zajedničkoj istoriji, već i da otvore prostor za dijalog, učenje i međusobno poštovanje.
„Nažalost, u širem društvenom diskursu uloga ovih zajednica često ostaje neprepoznata ili nedovoljno promovisana. Upravo zbog toga, ključna aktivnost ovog projekta jeste bila izrada analize o ulozi manje brojnih naroda u istoriji Crne Gore”, rekao je Vicković.
Kroz analizu, kako je dodao, željeli su da doprinesu inkluzivnijoj sveobuhvatnijoj interpretaciji crnogorske istorije, prenosi PR Centar.
„Drugi dio projekta, koji se odnosio na mlade, za nas je bio od izuzetnog značaja jer se radi o generaciji koja predstavlja budućnost Crne Gore i svjesni smo koliko je važno da oni budu svjesni svoje istorije i svoje uloge u društvu”, kazao je Vicković.
On je istakao da smanjenje međuetničke distance nije proces koji se završava jednim projektom, analizom ili kampom.
Prema riječima Vickovića, to je proces koji traje i koji zahtijeva posvećenost, otvorenost i saradnju svih - od pojedinaca, preko lokalnih zajednica, pa sve do najviših državnih institucija.
„Naša uloga, kao organizatora i inicijatora ovakvih projekata, jeste da kontinuirano radimo na izgradnji prostora za dijalog i saradnju, da podstičemo mlade da istražuju i prepoznaju svoju ulogu u društvu, ali i da obezbjeđujemo prilike za sve zajednice da se čuje njihov glas i uvaži njihov doprinos“, poručio je Vicković.
Tokom panel diskusije “Interkulturalizam u Crnoj Gori”, izvršni direktor Aktivne zone Miloš Marković kazao je da je Crna Gora, kao multietnička i multikulturalna država, oduvijek bila mjesto gdje se susrijeću različiti narodi, tradicije i kultura.
„Ovo bogatstvo različitosti predstavlja značajnu vrijednost našeg društva, ali sa sobom nosi ogromnu odgovornost”, kazao je Marković.
Ta odgovornost, kako je dodao, podrazumijeva da se različitosti koje Crna Gora ima prepoznaju, poštuju i adekvatno integrišu u zajednički prostor društvenog života.
“Inerkulturalizam, kao pristup koji promoviše aktivnu, interakciju između zajednica, ima ključnu ulogu u postizanju ove vizije“, istakao je Marković.
Predstavnica Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih, Emina Skenderović, kazala je da trenutni nivo interkulturalizma u Crnoj Gori predstavlja miks dugogodišnje tradicije suživota različitih kultura, ali i izazova u uspostavljanju dubljeg dijaloga između tih kultura.
„Crna Gora se može ponositi svojom multikulturalnošću. Ona je prava riznica različitih kultura, tradicija i naroda. Naša zemlja je bogata identitetima i običajima, te u sebi nosi znak jedinstva kroz raznovrsnost”, rekla je Skenderović
Prema njenim riječima, u praksi postoje barijere koje otežavaju ostvarenje dublje multikulturalne povezanosti.
Skenderović je kazala da i dalje postoji nivo stereotipa i predrasuda koji često ometaju iskren dijalog i međusobno razumijevanje.
“Institucionalni okviri ponekad nisu dovoljno proaktivni u podsticanju takvih inicijativa. U tome leži ključna uloga Fonda i njegovog finansiranja projekata, jer finansijski podržava projekte koji osnažuju manjinske zajednice, podstičući njihov kulturni, vjerski, nacionalni i jezički identitet“, navela je Skenderović.
Predstavnica Inicijative mladih za ljudska prava, Vaskrsija Klačar, saglasna je da je Crna Gora multikulturalna zajednica, dodajući da nivo koji treba da dosegne jeste nivo interkulturalizma.
Govoreći o interkulturalizmu, Klačar ja kazala da se može vidjeti samo na mikro primjerima.
„Ne možemo ga vidjeti na nivou cijele zajednice ni cijele Crne Gore. Posebno ako uzmemo u obzir lokalne zajednice“, rekla je Klačar.
Ona je ocijenila da su mladi u Crnoj Gori izuzetno perspektivni i da su pokretači promjena, iako toga često nijesu svjesni.
Klačar smatra da Crna Gora mora više da ulaže u obrazovanje i edukaciju na svim nivoima, posebno u ranom uzrastu.
Bonus video:
