Umjesto rada na reformi sistema, nove političke elite pokušavaju da preuzmu kontrolu i stave ga pod svoj politički uticaj. Ovo uključuje veze sa bar nekoliko kriminalnih struktura i umiješanost u unosne nezakonite poslove, kao što je šverc cigareta.
To stoji u Izvještaju o procjeni nacionalnog sistema integriteta Crne Gore, koji je uradila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), kao dio regionalnog projekta, a u saradnji sa međunarodnom nevladinom organizacijom Transparensi internešenel.
“Nezakonito finansiranje političkih partija i izbornih kampanja dodatno pogoršava slabu vladavinu prava, posebno kada ova sredstva dolaze od kriminalnih struktura. Takvo nezakonito finansiranje podriva integritet izbornog procesa i jača koruptivne prakse unutar političkog sistema. To omogućava kriminalnim organizacijama da vrše uticaj na političke partije i državne zvaničnike, kako bi se njihovi interesi zaštitili i zažmurilo na njihove aktivnosti”, naglašeno je u izvještaju.
Ta koruptivna veza između politike i organizovanog kriminala, precizirano je, kompromituje efikasnost sudstva i tijela za sprovođenje zakona, pošto su ove institucije često pod pritiskom da ignorišu ili prikriju nezakonite aktivnosti koje uključuju uticajne političke aktere.
Sistem nacionalnog integriteta (NIS) obuhvata glavne institucije upravljanja u državi odgovornih za borbu protiv korupcije. NIS je razvila međunarodna nevladina organizacija za borbu protiv korupcije, a sistem se zasniva na holističkom pristupu prevenciji i sagledava niz relevantnih institucija i fokusira se na odnose među njima.
Specijalni sud, integritet policije, oduzimanje imovine…
“Uprkos tome što je Crna Gora usvojila različite antikorupcijske zakone i uspostavila nove institucije, nijedno od ovih tijela nije istinski nezavisno od političkog uticaja. Svim glavnim stubovima borbe rotiv korupcije je potrebna reforma. Mnogim relevantnim antikorupcijskim institucijama nedostaju kapaciteti, resursi, osoblje i oprema neophodna za obavljanje svojih dužnosti. U organima sudstva i tužilaštva, ove tehničke poteškoće ozbiljno podrivaju njihov rad”, navodi se u izvještaju.
Naglašeno je da “većini institucija nedostaje odgovornost, a postojeći mehanizmi se ili ne koriste ili ne daju rezultate”.
“Glavni fokus treba da bude na antikorupcijskim mjerama koje se odnose na sudstvo i tužilaštvo, uključujući uvođenje pažljivo osmišljenih procedura lustracije i uspostavljanje specijalnog suda zaduženog za korupciju na visokom nivou i organizovani kriminal. Drugi set važnih reformi trebalo bi da stavi fokus na integritet policije i javnih funkcionera, čija imovina treba da bude detaljno ispitana. Policija treba da sprovodi proaktivne finansijske istrage. Potrebno je povećati odgovornost javnih funkcionera za tačnost izvještaja o imovini i prihodima, a potrebne su i izmjene zakona koji reguliše ovu oblast”, ocijenjeno je u izvještaju.
Ističe se i da Crna Gora treba da kriminalizuje nezakonito bogaćenje javnih funkcionera i da izvrši sveobuhvatnu procjenu njihove imovine i načina života.
Podsjeća se da je, u političkom smislu, Crna Gora u protekle četiri godine doživljavala česte promjene vlasti.
“…Što remeti kontinuitet reformi i slabi institucionalnu stabilnost. Ova politička nestabilnost podstiče okruženje u kom je kratkoročna politička dobit prioritet u odnosu na dugoročni institucionalni razvoj… Sa društvenog aspekta, povjerenje javnosti u institucije je alarmantno nisko...”, stoji u izvještaju.
Skupština da ima ključnu ulogu
Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković je juče, predstavljajući izvještaj, rekla da je istraživanje obimno i da se odnosi na institucije koje na bilo koji način mogu doprinijeti borbi protiv korupcije u prevenciji i sankcionisanju.
“Crna Gora se suočava sa problemom takozvanog zarobljavanja država. Zbog toga su mnoge koruptivne prakse integrisane u zakone i omogućavaju sticanje određenih privilegija pojedincima”, rekla je Ćalović Marković.
Ona je kazala da je urađeno malo u protekle četiri godine da se počne sa odrobljavanjem sistem.
“Skupština bi tu trebalo da ima ključnu ulogu, pored Vlade kao predlagača zakona”, smatra Ćalović Marković i apostrofira da je potrebno i usvajanje etičkog kodeksa poslanika, kako bi se propisao konflikt interesa onih koji odlučuju o zakonima.
“Imamo situaciju da poslanici odlučuju o stvarima koje se direktno tiču njihovih ličnih interesa”, dodala je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, neophodno je usvojiti Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI). Podsjetila je i na to da su Zakonom o arhivskoj građi, koji je ostatak iz prethodnog režima, propisani kratki rokovi čuvanja dokumenata, tako da se kontinuirano uništava dokumentacija koja može biti od značaja za otkrivanje korupcije.
“Posebno je važno što se nigdje ne notira koji je dokument uništen, zamislite koliko dokaza je na taj način uništeno i ni danas nemamo nikakvih napora da se taj zakon promijeni i da se dokumenta čuvaju”, upozorila je Ćalović Marković.
Ona očekuje i da će u vezi Zakona o finansiranju političkih partija konačno biti preduzeti konkretni koraci.
Ćalović Marković je kazala i da je za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala značajno i uspostavljanje specijalnog suda.
Potpredjsednik Skupštine Boris Pejović rekao je da je jako važno da parlament konkretnim djelima pokaže distancu u odnosu na dosadašnju praksu.
“Neophodno je što prije usvojiti zakone o Skupštini, Vladi, SPI, arhivskoj građi, jer je to jedan od konkretnih doprinosa, ako već imamo političku volju za brobu protiv korupcije i organizovanog kriminala”, istakao je Pejović.
On je kazao da precizna analiza koju izvještaj donosi prikazuje ne samo snage, već i izazove sa kojima se Crna Gora suočava.
“Preporuke u izvještaju predstavljaju putokaz ka snažnijem institucionalnom okviru i boljoj borbi protiv korupcije”, dodao je Pejović.
Neki oblik vetinga već naredne godine
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da se nedopustivo dugo čekaju zakoni o Skupštini i Vladi.
“Ukoliko želimo da pričamo o integritetu i borbi protiv korupcije, moramo prvo uvesti mehanizme za kontrolu onih koji su ključni donosioci političkih odluka”, rekao je Božović.
Prema njegovim riječima, licemjerno bi bilo da ministar pravde insistira na vetingu i provjerama bilo koga u sistemu, ako sam ne prođe kroz to. Božović je ocijenio da veting mora biti kontinuirani i višeslojan proces.
On je kazao da određeni oblik sprovođenja vetinga planiraju već tokom naredne godine.
Božović je, govoreći o pisanju zakona, rekao da se nerijetko desi da u Ministarstvu pravde najvažnije zakone pišu jedna ili dvije osobe po direktoratu.
“To je alarmantno stanje i treba reći sa kakvim izazovima se susrećemo i zato dobijamo kritike da moramo jačati kadrovski institucije”, rekao je Božović.
Vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić rekao je da analiza plana integriteta svih organa vlasti već osam godina ukazuje na uzrok problema koji dovode do pogrešne primjene zakona ili rada institucija.
“Imamo 740 planova integriteta, 740 institucija je samo sebe ocijenilo na izloženost korupciji, navelo vrste rizika od korucpije i mjere kako bi ti rizici bili smanjeni i otklonjeni”, kazao je Drakić.
Drakić ističe da 368 organa ima angažovane osobe po osnovu ugovora u djelu.
“To je indikator sistema koji nije dobro postavljen ili koji se zloupotrebljava. Najveći procenat je zabilježen u državnoj upravi, gdje 93 odsto organa ima angažovane radnike po ugovoru o djelu”, istakao je Drakić.
Bonus video:
