Na Sinjajevini ne treba da bude ni vojni poligon, ni elektroenergetsko postrojenje, već da ostane ono što jeste — "fabrika najkvalitetnije organske hrane" i stočarski i turistički raj.
To je poručeno sa skupa, koji je juče održan na toj planini.
"Na najvećem crnogorskom i evropskom pašnjaku, planini Sinjajevini, juče 26. oktobra 2024. godine, održan je skup na Rašačkoj glavi, gdje su na tradicionalnom guvnu okupljena lokalna stočarska zajednica, aktivisti i građanstvo izrazili duboko nezadovoljstvo najnovijim pokušajima da se planina pretvori u prostor za vjetroelektrane. Glavni zaključak okupljenih bio je da se ovaj plan pokušava sprovesti iza leđa naroda i stočarske zajednice, baš kao što je ranije bio pokušaj pretvaranja Sinjajevine u vojni poligon", saopštili su iz Građanske inicijative (GI) Sačuvajmo Sinjajevinu.
Na skupu je naglašeno "da se plan za izgradnju vjetroelektrana sprovodi nezakonito i bez ikakve istinske konsultacije s lokalnom zajednicom i drugim građanima Crne Gore, čime se krše međunarodne konvencije i osnovna prava građana".
"Ovdje žive neki ljudi. Vjekovima koristimo ovu zemlju kao pašnjak, kao komun, zajedničko dobro, i naše je pravo da učestvujemo u javnoj raspravi i odlučivanju o namjeni ovog prostora i tome kako se sa njime gazduje. Uz to su zakoni o energetskoj tranziciji zloupotrebljeni na način da mi našim parama subvencioniramo privatne vjetroelektrane i privilegovane pojedince koji od toga ubiraju profit. Neko hoće da nas odavde protjera, da nam razori planinu, a da mu mi to još i platimo", poručeno je sa Rašačke glave.
Na skupu su iznijete i brojne kritike na račun bivših, ali i sadašnje Vlade, koje su suprotno Prostornom planu Crne Gore i drugim prostornim planovima nižeg ranga i bez javne rasprave o tome, potpisale ugovore o koncesiji na 30 godina za 8,5 milona kvadratnih metara na planini Sinjajevini.
Zemlja je, tvrde, data privatnim firmama u cilju izgradnje vjetroelektrana.
"Kada se početkom godine vodila javna rasprava povodom Nacrta novog Prostornog plana Crne Gore uložene su brojne primjedbe građana što je ova planina od zaštićenog područja i parka prirode prenamijenjena za vojno-strelišnu prostoriju. O vjeroelektranama se tada ćutalo, a poslije smo shvatili da je Vlada već tada bila dala Sinjajevinu koncesionarima u zakup, pa čak izdala i urbanističko-tehničke uslove. To je grubo kršenje procedura i prava građana Crne Gore",, čulo se na skupu.
Iako su, kako je rečeno "vjetrenjače možda dobre, ali one ne pripadaju Sinjavevini".
Sinjajevina svojim prirodnim bogatstvom i raznovrsnošću živog svijeta, podsjećaju, "čak nadilazi stroge evropske zahtjeve za Natura 2000 područja, i predstavlja dio svjetske mreže najdragocjenijih ekosistema".
Zabrinuti zbog planova da se na Sinjajevini postavi više desetina vjetroturbina, okupljeni su istakli "da bi takvi zahvati narušili ne samo prirodni sklad, već i život ljudi koji na ovim prostorima vjekovima žive u skladu s prirodom".
Na skupu je iznijet zahtjev da se odmah obustavi svaki dalji rad na postavljanju vjetroelektrana, kao i da se sazove hitan sastanak sa predstavnicima Vlade i Skupštine Crne Gore. Predložena je i ideja da se traži lokalni, pa čak i državni referendum, kako bi se narod Sinjajevine i drugi građani Crne Gore izjasnili o budućnosti ovog područja.
"Vlada treba da služi narodu. Nije Sinjajevina i Crna Gora prćija tajkuna i koncesionara. Neprihvatljivo svako dalje tajno i samovoljno prenamjenjivanje zemljišta na Sinjajevini i zatražili su da se konačno ispuni plan iz 2016. godine, prema kojem bi Sinjajevina bila proglašena parkom prirode pod upravom lokalne zajednice, u skladu sa preporukama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine i Evropske unije", čulo se na skupu na Sinjajevini.
Zaključeno je da se vjetroturbine ne mogu smatrati napretkom kada ugrožavaju osnovne izvore života lokalnih zajednica.
Na skupu je zaključeno da će se lokalna zajednica i drugi građani boriti protiv prenamjene zemljišta i izgradnje vjetroelektrana na Sinjajevini svim pravnim sredstvima, ali i protestima.
Posebno je istaknuto da "Sinjajevina pripada ljudima koji ovdje žive, građanima Crne Gore koji žele da sačuvaju njene bisere, a ne nekim firmama i koncesionarima".
Na guvnu su, između ostalih, govorili Mileva Gara Jovanović, Stanija Cana Braunović, Novak Tomović, Petar Glomazić, Zoran Knežević, Vesko Krcunović, Miroslav Mališić, Dragan Sošić, Mijomir Rakočević, Miljan Minić, Zoran Milošević, Milan Sekulović i drugi.
Bonus video:
