Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) mora nastaviti da jača nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost u radu, stoji u izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru.
Iz EK poručuju da su rezultati ASK dodatno poboljšani u kvantitativnom smislu, ali da je kritikovan način rukovođenja tom institucijom, kao i način rada, u vezi sa formalističkim pristupom “koji ometa efikasnost rada”.
Podsjećaju da je ASK bila bez Savjeta od jula 2023. do kraja jula 2024. godine, a jedno vrijeme i bez direktora, nakon što je Jelena Perović uhapšena 17. aprila.
“U aprilu 2024. godine uhapšena je direktorka Agencije zbog navodne zloupotrebe službenog položaja i štete pričinjene državnom budžetu za više od 100.000 eura. Istraga koju vodi Specijalno državno tužilaštvo je u toku”, navodi se u izvještaju.
U međuvremenu, novi Savjet ASK razriješio je dotadašnju direktorku i za vršioca dužnosti imenovao bivšeg šefa sektora ASK za kontrolu finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja.
“Imenovanje direktora sa punim mandatom obaviće se putem javnog poziva. Nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost ASK treba da nastave da jačaju”, naglašavaju iz EK.
Navode i da je uspostavljen institucionalni okvir za sprečavanje korupcije, a upozoravaju da ga je potrebno ojačati, kako u pogledu prevencije, tako i u pogledu kapaciteta za sprovođenje zakona.
“Tužilaštvo i sudovi moraju značajno poboljšati efektivnu primjenu krivičnog zakonodavstva, uključujući preventivne mjere. U tom smislu, postignut je dobar napredak usvajanjem novog Zakona o sprečavanju korupcije u junu ove godine, u cilju njegovog usklađivanja sa evropskim standardima. Taj propis uključuje nove odredbe za poboljšanje zaštite zviždača do usvajanja posebnog zakona. Pored toga, usvojene su izmjene Krivičnog zakonika i Zakona o igrama na sreću, kao i novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma”, navodi se u izvještaju.
EK podsjeća da je Crna Gora u maju usvojila izmjene i dopune Zakona o oduzimanju i oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kako bi se riješile postojeće praznine u pravnom okviru i praksi u vezi sa oduzimanjem imovine.
Ipak, EK naglašava da “postoji prostor za poboljšanje pravnog okvira daljim usklađivanjem sa postojećim pravnim tekovinama EU, međunarodnim standardima i preporukama Venecijanske komisije”.
“Crna Gora tek treba da se pozabavi sa više preporuka koje su dale misije EU, ali i GRECO (Grupa zemalja za borbu protiv korupcije)…Zakon o finansiranju političkih subjekata još nije izmijenjen kako bi se u potpunosti uskladio sa evropskim standardima, posebno kroz poštovanje preporuka GRECO-a i ODIHR-a da je neophodno da se značajno poveća transparentnost, kontrola potrošnje političkih partija i spriječi zloupotreba državnih resursa, uključujući i sankcije. Crna Gora mora da obezbijedi da taj zakon tretira odvojeno od sveobuhvatnog zakonodavnog paketa izborne reforme”, poručuju iz EK.
Nadležni da rješavaju nezakonito ponašanje u RTCG
U dijelu koji se odnosi na medije, EK podsjeća da su sudovi donijeli presude kojima je kao nezakonito označeno ponovno imenovanje generalnog direktora Savjeta RTCG Borisa Raonića u junu 2023. godine.
“Preliminarna krivična istraga o ovom slučaju je u toku. Generalni direktor RTCG podnio je ostavku u julu 2024. godine, ali je nastavio da obavlja funkciju vršioca dužnosti generalnog direktora. U avgustu 2024. godine, Savjet RTCG imenovao je istu osobu na puni mandat, što je otvorilo pitanje netransparentnosti i mogućeg kršenja zakonskih procedura. Nadležni državni organi treba da efikasno rješavaju sve situacije mogućeg nezakonitog ponašanja u RTCG, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima”, poručuju iz EK.
U izvještaju se navodi da su vlasti uglavnom imale “brz i efikasan” odgovor na nove slučajeve nasilja nad novinarima.
“Vrhovni državni tužilac (VDT) je u aprilu izdao je obavezujuće uputstvo svim državnim tužilaštvima, nalažući hitno intenziviranje istraga u slučajevima nasilja nad novinarima i napada na medijsku imovinu. Takođe je naložio tužilaštvu da što prije pruže povratnu informaciju o svim preporukama Komisije za praćenje slučajeva nasilja nad medijima…”, stoji u izvještaju.
Ističe se da su nadležni prijavili, a nezavisni izvori potvrdili, značajno smanjenje broja slučajeva nasilja nad medijima u 2023. godini, pri čemu je policija registrovala 11 slučajeva, dok ih je bilo duplo više tokom 2022.
“Međutim, ostaje zabrinutost zbog nekoliko incidenata uznemiravanja od strane visokih javnih zvaničnika koje su novinari prijavili 2024. godini”, naglasili su iz EK.
Ponovili su stav da je ograničena ekonomska održivost komercijalnih medija.
“Novi Zakon o medijima uveo je značajno povećanje državnog finansiranja sadržaja od javnog interesa u elektronskim, štampanim i onlajn medijima, podižući Fond za pluralizam i raznolikost medija sa 0,09% na 0,2% tekućeg državnog budžeta. Ovo je učinilo javno finansiranje značajnijim izvorom prihoda za komercijalne medije”, dodali su iz EK.
Bonus video:
